Priprema plastenika: Obavezno je malčiranje i kombinovana sadnja

Proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru predstavlja intenzivan vid uzgoja. Moguć je tokom cijele godine, odnosno, osigurava dva do tri proizvodna ciklusa. Značajno je i to što je uticaj klimatskih promjena na ovakav način smanjen, a kontrola nad bolestima i štetočinama povećana.

Kako savjetuje Snježana Banović, iz PSSRS, kod odabira lokacije za postavljanje plastenika, trebalo bi se odlučiti za ravnije terene, lakša, propusna i ocjedna tla, na kojima se neće zadržavati voda. Takođe, potrebno je osigurati i slobodan pristup objektu, u cilju lakšeg dovoženja i odvoženja materijala. 

Prije đubrenja uraditi hemijsku analizu tla

Prva aktivnost koju bi trebalo odraditi, prilikom pripreme zemlje za ovaj vid uzgoja je čišćenje parcele od korova, ukloniti ostatke od prethodne proizvodnje, ukoliko ih ima, a zatim odraditi dezinfekciju tla. Jedna od preporuka za to je i prelijevanje vrelom vodom. 

Nakon toga, pristupa se đubrenju. Ako je riječ o organskom uzgoju, upotrebljavaju se isključivo prirodna stajska, zelenišna i mineralna đubriva, kao i kompost. Od mineralnih hranjiva, dozvoljeno je koristiti mljevenu fosfatnu stijenu, kameno brašno, industrijski kreč i glinu. Prije nego što se đubriva unesu u objekat, poželjno bi bilo odraditi hemijsku analizu zemljišta da bi se tačno odredile potrebne količine. Poslije toga, vrši se osnovna obrada. I može biti duboka ili plitka, formiranje bankova, frezanje. Koji tip će se izabrati, određuje se na osnovu planiranog usjeva. 

Kombinacija malčiranja i navodnjavanja

Jedna od obaveznih agrotehničkih mjera koju je potrebno odraditi, u cilju smanjenja gubitka zemljišne vlage je malčiranje. Na taj način sprječava se i erozija, redukuje se ispiranje hranjiva u dublje slojeve zemlje i podzemne vode. 

Najbolje je da se izvede sa crnim ili bijelim folijama, a dobar izbor su i organski materijali poput sijena, slame, sitne kukuruzovine. Sa malčiranjem se najčešće kombinuje navodnjavanje i to sistemom kap po kap, ali i prihranjivanje fertigacijom. Prvo zalijevanje ide odmah nakon presađivanja, a usjevi se mogu navodnjavati i sistemom rasprskivača. 

Koliko je moguć plodored u plasteničkom uzgoju ?

Kada se planira proizvodnja u zaštićenom prostoru, mora se voditi računa i o plodoredu, odnosno, o smjeni gajenih biljaka na jednoj parceli. Prema preporukama stručnjaka, najbolje je primjenjivati onaj trogodišnji ili četvorogodišnji. Ipak, kako je riječ o intenzivnoj proizvodnji, gdje se uzgaja mali broj vrsta tokom cijele godine, izazov je ispoštovati plodored. 

Uzgoj povrća u plastenicima profitabilniji

Povrtarske vrste iz iste familije iscrpljuju tlo, uzimajući uvijek ista hranjiva, a pri tom su sklone istim bolestima i štetočinama. Na primjer, paradajz i paprika su i uz jedne porodice pa nije poželjna njihova ponova sadnja na istom mjestu. Pojava monokulture, pojačava korištenje đubriva jer je tlo iscrpljeno, ali na taj način neće se ostvariti dobri prinosi. Samo će se zemlja zakiseliti, dolazi do nakupljanja soli i zabarivanja, što ostavlja negativne posljedice na urod. Ovaj problem mogao bi se riješiti i tako što bi se unijelo novo zemljište, debline do 40cm ili premještanje plastenika svakih par godina. 

Oba načina su izuzetno skupa. Opravdano ih je primjeniti ako se radi o manjim objektima i kada vlasnik ima alternativnu parcelu, pogodnu za ove namjene. 

Kupus i salata vole kadificu

Kod planiranja plasteničke proizvodnje, najbolje je praktikovati mješovitu sadnju, odnosno, združivanje usjeva. Dobro je u istom dijelu objekta gajiti povrće iz različitih porodica, kombinovati vrste koje imaju različite zahtjeve prema hranjivima, recimo korjenasto, lisnato i plodovito povrće.

Može se uklopiti ljekovito i aromatično bilje sa usjevima koji pozitivno utiču jedni na druge. Na primjer, dragoljub se sije oko kupusnjača jer štiti od leptira kupusara. Neven je omiljen u svim organskim povrtnjacima zato što odbija nematode, a privlači korisne insekte. Kadifica privlači puževe te ju je najbolje saditi oko kupusa i salate. Timijan svojim jakim mirisom odbija uši, mrkvinu muhu, buhače, puževe golaće. Bosiljak je dobar susjed krastavcima i paradajzu jer štiti od pepelnice, odbija lisne uši, grinje i komarce.