Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organski uzgoj
  • 02.06.2024. 12:00

Organsko povrtlarstvo u našim uslovima: Kako početi, čime đubriti i na šta obratiti pažnju?

U organskom sistemu gajenja biljaka primjena mineralnih i organskih đubriva ograničena je samo na prirodna mineralna i organska đubriva koja bi trebalo da budu porijeklom sa poljoprivrednog gazdinstva.

Foto: Depositphotos/shmelevideo
  • 59
  • 4
  • 0

Kako bi se izbjegla mogućnost zagađenja koje može da dospije sa susjednih parcela, u organskom povrtlarstvu najčešće se pristupa sjetvi ili sadnji zaštitnog pojasa. Za organsku proizvodnju širina zaštitnog pojasa bi trebalo da bude pet do 10 metara u zavisnosti od visine zaštitnog pojasa. Ako je visina zaštitnog pojasa više od 1,5 m onda je dovoljan izolacioni pojas širine pet metara. Ako je usjev niži, onda bi izolacioni pojas trebalo da bude 10 metara.

Pri sjetvi ili sadnji zaštitnog pojasa neophodno je koristiti sjeme i sadni materijal dobijen metodama organske biljne proizvodnje, netretirano sjeme i sadni materijal iz konvencionalne proizvodnje.

Zaštitni pojas daje mogućnost uzgajivačima da iskoriste ivične terene i oblasti niske produktivnosti za sjetvu ciljane smiješe divljeg cvijeća, trava, leguminoza i drugih vrsta i na taj način unaprijede i očuvaju biodiverzitet i poljoprivrednu proizvodnju, uključujući i oprašivanje, kontrolu štetočina i upravljanje zemljištem. Među mogućim rješenjima za zasnivanje višegodišnjeg zaštitnog pojasa izdvajaju se sljedeće zeljaste vrste: komorač, čičoka, miskantus, beli sljez. Od jednogodišnjih vrsta dobra rješenja su suncokret, konoplja, kukuruz (ako nema opasnosti od ptica i slično).

Period konverzije 

Pravilnim đubrenjem (stajnjak, zelenišno đubrivo, krečnjak, dolomit) i regulisanjem pH (6,5-7) reakcije zemljišta, smanjuje se opasnost od negativnog djelovanja teških metala. Ove mjere se preporučuju i za konvencionalnu proizvodnju. Postoje i izuzeci kada je u pitanju trajanje prelaznog perioda, odnosno perioda konverzije. U slučaju da je nekoliko godina pred prelazak na organski sistem gajenja parcela bila u tzv. "parlogu" ili na njoj nisu korišteni nedozvoljeni pesticidi i vještačka mineralna đubriva postoji mogućnost skraćenja perioda konverzije.

Položaj parcela sa nagibom od 1,5 posto ili više bi trebalo izbjegavati, kako bi se spriječila erozija. Najpogodniji je južni položaj uz odstupanje u pravcu jugoistoka ili jugozapada. Ovi tereni duže su izloženi sunčevoj svjetlosti i brže se zagrijavaju što omogućava raniju proizvodnju.

Kišnica najbolja za zalivanje

Zemljište je osnovni resurs za sve sisteme poljoprivredne proizvodnje. Iako se povrće gaji na različitim tipovima zemljišta, većina povrtlarskih vrsta nije dobro prilagođena na teška, ilovasta zemljišta. Zemljišta ove vrste imaju slabo provjetravanje, loše propuštaju vodu i najčešće se sporo zagrijavaju, pa mogu da ograniče rast korijena. Najuspješnija proizvodnja povrća postiže se na dobro isušenim zemljištima kao što je pjeskovita ilovača.

Voditi računa kojom vodom se zaliva (Foto: Depositphotos/ FS-Stock)

Voda kojom se zalijevaju povrtlarski usjevi ne bi trebalo da ima više od 400 ppm rastvorljivih soli. Najbolja voda za zalijevanje je kišnica koja u sebi sadrži manju količinu rastvorene ugljene kiseline kao i okside sumpora i azota (sumporasta, sumporna, azotasta i azotna kiselina). Slijede površinske vode (riječni tokovi, jezera, bare, kanali), dok bunarske vode često sadrže veće količine mineralnih materija (najčešće karbonati) koje mogu štetno da utiču na sistem za navodnjavanje. U dužem periodu nestručnog zalijevanja mogu i da izazovu zasoljavanje zemljišta i smanjenje njegove plodnosti.

Razmak od tri do četiri godine

Istu biljnu vrstu gajiti na istoj parceli tek nakon tri ili četiri godine (za neke biljne vrste planirati duži period odmora). Treba birati takve biljne vrste i sorte koje će omogućiti blagovremeno obavljanje ostalih agrotehničkih mera (dužina vegetacije, vrijeme sjetve, vrijeme žetve). U godini u kojoj se gaji ječam, poslije žetve ječma, ima dovoljno vremena da se gaji i postrni usjev (mrkva, cvekla, rotkva, boranija, grašak i slično), ali samo u uslovima navodnjavanja.

Voditi računa o predusjevima (Foto: Depositphotos/ vallefrias)

Dobar predusjev za postrno gajenje su mladi krompir, grašak, niska boranija nakon kojih se mogu gajiti kupus, kelj, kelj pupčar ili karfiol. Dobri rezultati se mogu postići i združivanjem usjeva (kukuruz i boranija ili bundeva, luk i salata).

Čime đubriti?
U organskom sistemu gajenja biljaka primjena mineralnih i organskih đubriva ograničena je samo na prirodna mineralna đubriva i organska đubriva koja bi trebalo da budu porijeklom sa poljoprivrednog gazdinstva. U prirodna mineralna đubriva ubrajaju se čilska šalitra, hloridi i sulfati kalijuma, krečnjak, dolomit, sirovi fosfati i slično, odnosno svi oni materijali proizvedeni mehaničkom preradom (usitnjavanjem) ruda dobijenih iz prirodnih rudnih ležišta.

Nemamo više stajnjaka? Uz zelenišno đubrivo od graška i lucerke dobri rezultati i na teškoj zemlji

Organska đubriva bi trebalo da budu sa poljoprivrednog gazdinstva koje primjenjuje metode organske proizvodnje ili da su porijeklom od životinja gajenih u ekstenzivnom konvencionalnom sistemu (manji broj grla koja imaju izvesnu slobodu kretanja). Dostupna su i mikrobiološka đubriva koja u sebi sadrže kolonije bakterija ili spore gljiva koje imaju korisne osobine za poljoprivrednu proizvodnju. Najčešće su to vrste bakterija koje imaju sposobnost usvajanja azota iz vazduha ili sposobnost rastvaranja različitih jedinjenja fosfora, čineći ovaj element dostupan biljkama.

Obrada zemljišta

Osnovna obrada može se obavljati ručno (riljanje) i mašinski (oranje, podrivanje). Osnovnu obradu, po pravilu, treba obavljati u toku jesenjih mjeseci. Poslije osnovne obrade zemljišta, trebalo bi obaviti dopunsku obradu kako bi se zemljište pripremilo za sjetvu. Uobičajena je praksa da se nakon oranja obavi takozvano "zatvaranje brazde". Ovaj postupak se može izostaviti na ravnim terenima. Tamo gdje postoji veći nagib zatvaranje brazde bi trebalo obaviti u suprotnom smjeru od pada terena ili poprečno u odnosu na pravac oranja.

Da bi se izbjegao problem neujednačenog rasada, bolje je obaviti sjetvu u redove ili još bolje u kontejnere namijenjene proizvodnji rasada. Ručna sjetva u redove iziskuje više rada, ali su rezultati bolji. Ako se obavlja pikiranje ublažava se problem neujednačenog rasada. Postoje i specijalizirane mašine za rasadničku proizvodnju, od kojih neke imaju mogućnost da pune kontejnere supstratom i zatim obave usijavanje.

Uz osnovnu, važna i dopunska obrada zemljišta (Foto: Depositphotos/jovanjaric)

Ovakve mašine su veoma skupe, pa se mogu preporučiti samo specijaliziranim, profesionalnim proizvođačima. Na većim površinama se pretežno koriste specijalizirane povrtarske sijačice (pneumatske i mehaničke). Sjetveni aparati se moraju precizno podesiti, jer je sjeme većine povrtlarskih vrsta relativno sitno. Za povrtlarske vrste važi univerzalno pravilo da se sitnosjemene vrste siju pliće, a one sa krupnijim sjemenom nešto dublje. Česta praksa baštovana je da se neke vrste seju po površini zemljišta, a zatim ih prekriju manjom količinom komposta ili pijeska (salata, mrkva, peršun, pastrnak, mirođija i slično).

Kompost i treset

U skladu sa organskim principima gajenja biljaka, ne bi trebalo koristiti supstrate sa više od 50 posto treseta, kako bi se u što većoj mjeri zaštitila ležišta ove neobnovljive sirovine. U novije vrijeme sve više se koriste smiješe komposta i treseta. Kupovni supstrati predstavljaju smiješe različitih treseta i komposta uz neobavezni dodatak mineralnih hraniva i nekih drugih materijala, koji utiču na strukturu supstrata i njegove fizičke osobine (npr. perlit).

Kako se pravi kompost od treseta za uzgoj bilja?

Najčešće su pripremljeni za određene biljne vrste ili za dio (period) rasadničke proizvodnje. U kombinaciji s kupovnim supstratima, također se mogu upotrebiti oplemenjeni zeoliti. Na ovaj način dobijaju se bolji rezultati, a cijena zeolita je približna cijeni supstrata. Kokosova vlakna predstavljaju još jedan organski materijal, koji uz dodatak treseta i odgovarajućih hraniva može biti dobro rješenje za proizvodnju rasada.

Najbolja kontrola proizvodnje rasada ostvaruje se upotrebom kontejnera sa otvorima različite veličine. Na ovaj način izolovan je i zaštićen korijenov sistem svake pojedinačne biljke. Ubrzana je i pojednostavljena manipulacija tokom transporta i sadnje. Biljke koje su odgajene na ovaj način ne boluju nakon presađivanja, kao što je slučaj sa čupanim rasadom. Vrste iz familije tikava (krastavac, lubenica, dinja...) imaju veoma osjetljiv korijenov sistem pa se proizvodnja rasada u posebnim sudovima podrazumijeva.


Tagovi

Organsko povrtlarstvo Zaštitni pojas Organsko đubrenje Periodkonverzije Ekspozicija Plodored Prirodna đubriva Obrada zemljišta Sjetva u redove Supstrati Vrste kontejnera


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijalizovan za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtarstvo i fitomedicinu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Stolisnik ili hajdučka trava i kantarion ili gospina trava, smatraju se jednim od najstarijih ljekovitih biljaka za ozdravljenje i dobro raspoloženje. 😊☀️❣️U Mostaru je vrijeme njihove berbe. 🌼💮
Cim#netaknutapriroda 🌿