• Novogodišnja odluka
  • 05.01.2020. 14:00

Osam novogodišnjih odluka jednog baštovana

Neke je odluke teško provesti u djelo, posebno ako se radi o velikim, značajnim odlukama. Od takvih se najčešće odustaje. Zato je važno donositi manje odluke za koje ste sto posto sigurni da ćete ih moći provesti.

Foto: Depositphotos/lightpoet
  • 335
  • 56
  • 0

Novogodišnje odluke nisu samo pomodnost novog vijeka. Oduvijek je čovjek početkom novog razdoblja sebi davao zadatke kako će uvesti promjene dolaskom novog ciklusa - bilo da je to nova godina ili početak vegetacije... 

Istina, njih je nekada teško provesti u djelo, posebno ako se radi o velikim, značajnim odlukama. Od takvih se najčešće odustaje. Zato je važno donositi manje odluke za koje ste sto posto sigurni da ćete ih moći provesti. 

Ja svake godine govorim kako ću uvesti velike promjene u svojoj bašti. Često jedva stignem posijati, okopati i obrati ono glavno. Ipak, prošle godine sam posadila aroniju. Ljetos sam posadila još žalfije uz rubove bašte jer ovu ljekovitu biljku koristimo na sve načine u našem domaćinstvu. Za ovu godinu sam odlučila napraviti bolji plan sijanja i sadnje, na vrijeme kupiti veće količine glistinca, ograditi dio bašte kako mi prolaznici (jer je bašta dio urbanog vrta) ne bi svako malo ulazili u nju i dobro obraditi dio gdje planiram posijati razne tikve. 

A šta vi možete napraviti? Evo sedam dobrih odluka

1. Odlučite koristiti manje umjetnih, a više organskih đubriva. Ne mora to biti stajnjak kojega je teško nabaviti. Možete sami napraviti organsko đubrivo od različitog bilja kao što je kopriva, gavez, djetelina i slično. Na našim stranicama imate zaista puno savjeta o tome. 

Mlijeko, kopriva i humus - odlični za prihranu preko lista

2. Isto je i sa pesticidima. Svake godine se susrećemo sa sve većim brojem različitih insekata koji napadaju plodove našeg truda i rada. Smrdibube su prošle godine napadale sve što su mogle. No, iz vlastitog iskustva vam mogu reći sljedeće: nisam se puno opterećivala korovom. Okopavala jesam, pazila sam da baš ne ode u sjeme, ali u mojoj bašti uvijek raste bar pokoji grm lobode, štavelja, sikavice i sličnog. Na njima se skupljaju vaši, smrdibube - a što više na njima, manje ih bude na povrću. Osim toga, i to su živa bića koja su ovdje iz nekog razloga. Mi ljudi smo poremetili ravnotežu u prirodi i sad nam se tako vraća. Zato se nemojte ljutiti na njih. Također, možete koristiti i preparate koje ćete sami pripremiti. 

Pesticid od čili paprike - kako ga pripremiti i koristiti

3. U baštu posijete i posadite cvijeće jer korist je višestruka. Mnogo cvijeće kao što su neven i kadifica štite biljke od insekata i štetnih mirkoorganizama. Istovremeno, cvijeće privlači velik broj pčela čime ćete pospješiti oprašivanje biljaka u svojoj bašti. Također, cvijeće privlači i korisne insekte kao što su bubamare i osice koje će onda rješavati problem vaši i drugih insekata koji mogu naštetiti vašim biljkama. Cvijeće nemojte saditi samo na rubovima nego i usred bašte. Neka se šareni! 

5 vrsta cvijeća koje privlači korisne insekte u vašu baštu

4. Odučite se za nešto novo. Uvedite u baštu neku novu biljku koju nikada niste jeli. Potražite sjeme na grupama za razmjenu sjemena. Vjerujte, mnogi će vam u tome pomoći - poslati sjeme, dati savjet. Ja sam prošle godine prvi puta posijala hren salatu. Istina, dobila sam sjeme koje je trebalo biti kineski kupus. Ali nema veze. Hren salata se pokazala kao sjajan izbor jer je brzo narasla i mjesecima nas hranila vitaminima i mineralima. 

Ljubav prema biljkama povezala tri žene s 10 hiljada članica Facebook grupe

5. Odlučite se za drugačiji pristup uzogju. Ako ste do sada uvijek krastavce sijali na zemlji, pokušajte ih ove godine dignuti na mrežu i obrnuto. Ako ste do sada uvijek kolčili paradajz, posadite jednu gredicu koju nećete kolčiti niti plijeviti. Ili dio povrća posadite u vrećama, primjerice krompir. Ili u posudama. Dio bašte možete iskoristiti za podignute gredice kojima ćete posvetiti posebnu pažnju. Eksperimentirajte. 

Kako uzgojiti povrće u vreći

6. Klimatske promjene su jedna od najčešćih pojmova kojima smo bombardirani u posljednje vrijeme. I nije to za bezveze. I sami smo svjedoci sušnog ljeta, zima bez snijega, kasnoproljetnih mrazeva. Možda vam se ne čini bitnim, ali i sami možete pridonjeti pozitivnim promjenama. Umjesto da okopavate i stalno zalijevate - malčirajte biljke. Skupljajte kišnicu. Umjesto kupovnom špagom, paradajz vežite razderanim starim majicama. Sjeme posijte u tuljce od toalet papira umjesto u plastične, kupovne posude. Alat popravite umjesto da kupite drugi, a isto je i sa svim drugim predmetima. 

Malčiranje je mjera koja čuva kvalitet zemljišta

7. Kompostiranje, kada je riječ o klimatskim promjenama, je posebna stavka. Ove godine se odlučite za ovaj način zbrinjavanja biljnog otpada koji ne samo da će smanjiti količinu smeća u vašem kućanstvu nego će kroz neko vrijeme dati humus koji će obogatiti vašu zemlju. Čak ne morate ni izraditi komposter. Dovoljno je iskopati mali bazenčić metar sa metar, dubine 20 cm i na njega odlagati biljni otpad. Odmah napravite dva takva mjesta kako biste, kada jednu hrpu ostavite da sazori, mogli koristiti drugu. 

Osnove i pravila kompostiranja

8. Fotografirajte svoju baštu barem jednom sedmično. Svi danas imamo mobitele koji daju relativno kvalitetne fotografije. Putem fotografija ćete moći pratiti promjene. Istovremeno vodite dnevnik radova. Kada ste što posijali, presadili, na koje ste probleme naišli, što ste koristili da biste ih riješili, koliko je to bilo uspješno. Svaka takva bilješka pomoći će vam u idućim godinama. 

Sretna nam bila nova baštovanska godina! 


Tagovi

Novogodišnja odluka Baštovanstvo Organsko đubrivo Biljni pesticidi Cvijeće u bašti Klimatske pormjene


Autorica

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.