Za ovu namjenu nikada, ali baš nikada ne koristite zemlju za cvijeće jer je ona presiromašna hranivima potrebnim uzgoju povrća.
Vrijeme je sjetve paradajza, paprike, patlidžana, celera, tikvica, krastavaca i drugog povrća u zatvorenom prostoru. Mnogi se hobi vrtlari, posebno početnici, pitaju koja je zemlja najbolja za uzgoj rasada.
Prvo i najvažnije je da zemlja za sjetvu sjemena za rasad mora biti kvalitetna kako bi biljka na samom početku dobila sva hraniva potrebna za rast i razvoj, kako bi se razvijala zdrava i otporna na bolesti i štetočine koje je čekaju tokom njene vegetacije.
Uvijek možete kupiti gotov supstrat namijenjen baš za sjetvu u nekom od trgovačkih centara ili poljoprivrednoj apoteci, a koji već sadrži potreban odnos hraniva. U slučaju da sadrži grumenje, zemlju rastresite i po potrebi prosijte. Za ovu namjenu nikada, ali baš nikada ne koristite zemlju za cvijeće jer je ona presiromašna hranivima potrebnim uzgoju povrća.
No, mješavinu zemlje možete napraviti i sami, zavisno od toga čime raspolažete.
U slučaju da u vrtu odlažete biljni otpad i od njega dobivate humus, on će biti idealan za sjetvu. Takođe, tu je i dobro poznati glistenjak, humus kalifornijskih glista koji je bogat hranivima potrebnim za početak rasta.
U svrhu sjetve možete koristiti i zemlju s krtičnjaka. Ne morate se bojati kako ćete na taj način unijeti sjeme korova ili štetočine jer krtica prolazi kroz niz dubokih, stalnih podzemnih tunela, a od njih pravi pliće hranidbene tunele koje probije na površini. Tlo koje izbaci je fino mrvljeno, uglavnom ispod dijela zemlje gdje završi sjeme kakvih drugih biljaka. U slučaju da se ondje nađu štetni organizmi, oni će iz zemlje izaći jer im novonastali uslovi ne odgovaraju.
Ovakvu zemlju pomiješajte s humusnom ili kupovnom zemljom u odnosu 1:2.
Za razliku od zemlje s krtičnjaka, površinska zemlja iz vrta nije dobar izbor za sjetvu jer se može dogoditi da pored biljke koju želite uzgojiti izrastu i one nepoželjne koje ste donijeli sa zemljom, a one će joj krasti hraniva od samog početka.
U pripremljenu zemlju možete dodati i malo kokosovih vlakana koji odlično zadržavaju vlagu. Namočite kokosova vlakna, čekajte da upiju vodu, ocijedite ih i nakon toga iskidajte vlakna te pomiješajte sa zemljom. Takođe, u ovu svrhu možete dodati dio tresetne zemlje.
Sve vrste spomenute vrste zemlje preporučuje se koristiti i kod sjetve i sadnje biljaka na otvorenom.
Zemlju prije sjetve zalijte i tek onda posijte sjeme. Malo ga utisnite u zemlju te prekrijte s tankim slojem. Nakon toga zemlju zalijte prskanjem, pomoću prskalice. U slučaju da je zalijevate iz posude, nećete ravnomjerno zaliti i voda će "odnijeti" sloj zemlje te otkriti sjeme. Prskalicom prskajte sve dok biljčice ne izrastu nekoliko centimetara.
Nikada nemojte sjeme sijati u duboke posude. To mogu biti tuljci od toaletnog papira (čak ih možete prepoloviti, stavite ih u plastičnu posudu, napunite zemljom i posijte sjeme prema gore opisanom), plastične čašice, kutije za jaja ili kupovni kontejneri.
Za brže nicanje posude prekrijte tamnom folijom (obojena plastična vrećica i sl.), ali redovno provjeravajte i čim biljčica nikne, sklonite foliju. Biljke držite na svjetlom (prozorska daska i sl.), s puno sunca i po potrebi ih okrećite kako bi ravnomjerno rasle.
Tagovi
Autorica