Trešnju posadite poslije opadanja lišća, a prije zimskog mraza

Trešnje su omiljeno rano voće, a stabla ove voćke veoma često sade se u dvorištima i zasadima. Postoji preko 2.000 sorti koje se razlikuju prema vremenu dozrijevanja, obojenosti, krupnoći i slatkoći ploda.

Najviše se uzgaja za potrošnju u svježem stanju, ali se od njenih plodova mogu pripremati sokovi, marmelade, džemovi, slatka, kompoti i mnogi dugi proizvodi.

Rizičnije je saditi u proljeće

Sadnja sadnica trešnje obavlja se tokom jeseni i ranog proljeća. Za taj posao bolje je odabrati jesenji termin, koji se izvodi poslije opadanja lišća, a prije pojave zimskih mrazeva. Sadnice koje posadimo tokom jeseni bolje se primaju zbog niza pogodnosti. Njihov korijen ima više vlage, bolje se ukorjenjuje, formiraju se nove žilice koje se aktiviraju u proljeće kada se zemlja dovoljno zagrije. Do proljeća se pilagode uslovima nove sredine, a pošto su već ukorijenjene brže rastu i bolje se razvijaju.

Kada se ova operacija izvodi u proljeće, rizičnija je. Sadnica istovremeno mora da se prilagodi novim uslovima, ukorijeni i da krene sa vegetacijom. Najbolje je to uraditi prije bubrenja pupoljaka.

Kako pristupiti toj operaciji?

Prije početka posla, dabrati sunčan dan bez kiše i vjetra. Temperatura vazduha treba biti iznad 10°C. Takođe, pažljivo odabrati i mjesto sadnje. Trešnja voli osunčana mjesta, ali zaklonjena od jakog vjetra. Najviše joj odgovaraju južne padine. Ne podnosi sjenu. Zemljište treba da je neutralne pH reakcije, rahlo i rastresito. Ova voćka ne podnosi zabarena, hladna i teška tla. Za sadnju odaberite kvalitetne sadnice.

Prije toga odrezati vrhove korijena i slomljene korjenčiće. Na taj način ćemo potaknuti rast novog korijenja. Dobro je nekoliko sati prije sadnje korijen potopiti u rastvor stajskog đubriva, ilovače i vode.

Sadnja trešnje: Pazite na međusobno oprašivanje sorti!

Iskopana sadna jama treba da je 50 centimetra duboka i 70cm široka. Na njeno dno dodajemo organsko đubrivo, pepeo i sve izmješamo sa zemljom. Na taj sloj dodajemo tanji sloj zemlje i postavljamo sadnicu. Tokom zatrpavanja, protresemo sadnicu kako bi zemlja ispunila prostor između žila korijena. Na taj način ćemo spiječiti formiranje vazdušnih džepova koji mogu dovesti do njenog propadanja. Izgazimo zemlju kojom smo je zatrpali i to od ruba sadne jame prema stablu.

Prilikom sadnje pazimo da je ne posadimo preduboko. Optimalno je da to bude na istu dubinu na kojoj je sadnica rasla, a što se vidi na korjenovom vratu. Kada je posađena, zalije se sa dvije do četiri kante vode. Količina vode zavisi od vlažnosti zemlje.

Pored nje postaviti kolac za koji je vezujemo da stoji čvrsto i da je vjetar ne iskrivi ili slomi. Ukoliko se tokom zime predviđaju veoma niske temperature, od izmrzavanja možemo je zaštiti granama crnogorice. U te svrhe dobro će da posluži i kukuruzovina, karton, ali tada postoji opasnost od naseljavanja voluharica i miševa koji im mogu oštetiti korijen. Mlade sadnice mrežastim omotačim zaštiti od zečeva i srna.