Rasadničari spašavaju autohtone sorte voća od nestajanja

Posao cvjeta u - rasadniku! Rasadničarstvo je unosna djelatnost poljoprivrednika u selima oko Kruševca i Trstenika (susjedna Srbija, op.ur.). U nekim mjestima, svako drugo - treće poljoprivredno gazdinstvo ima komercijalni voćno - lozni rasadnik. Zapadno Pomoravlje zato i je kraj sa najvećim brojem registrovanih rasadnika za proizvodnju sadnica u Srbiji, koje se plasiraju na domaćem i tržištima okolnih zemalja.

Ovih dana smo posjetili porodični rasadnik Antić, vlasništvo braće Gorana i Zorana iz sela Ljubava kod Kruševca, u kom stručne kalemarske poslove koordiniraju Zoranov sin i snaha, diplomirani inženjeri voćarstva.

Povećana je potražnja za autohtonim sortama

Antići godišnje proizvode oko sto hiljada običnih i sertifikovanih sadnica, svih vrsta kontinentalnih voćaka: kruške, jabuke, šljive, dunje, breskve, kajsije, trešnje. Imaju i sadnice kivija, borovnice, aronije, drena, japanske jabuke, kao i loznih kalemova stolnih i vinskih sorti grožđa. Međutim, u posljednje vrijeme veoma su tražene stubaste i stare autohtone vrste pa svake godine povećavaju broj okalemljenih sadnica.

Kako uzeti i čuvati voćne kalem grančice?

"Uzgoj srpskih autohtonih sorti voća i vinove loze - šansa je koju ne bi trebalo da propustimo. Mnoge stare sorte su sačuvane, a zbog potražnje za organskim proizvodima, uzgaja ih sve više voćara amatera, ali ima i većih komercijalnih zasada", ističe Goran Antić.

Stare sorte jabuka, poput kolačare, budimke, šumatovke, petrovače i drugih, otporne su na čađavu krastavost i ostale bolesti i ne moraju da se prskaju, a odlika im je i da veoma obilno rađaju. Od krušaka popularne su: kaluđerka, ječmenka, zimnjača, vidovača, lubeničarka, carica, arapka. Posebno mjesto u bašti domaćina zauzima sorta karamanka. Odlikuje se svojom krupnoćom i visokim procentom šećera pa je pored konzuma, pogodna i za pravljenje džemova, pekmeza, marmelada. Kao što nema šljive bez ranke tako nema ni kruške bez karamanke.

Budimka - stara sorta jabuke pogodna za organski uzgoj

"Stare sorte naši stručnjaci nazivaju srpskim blagom. Njihove dobre karakteristike prepoznali su mnogi kupci pa je sve više posađenih stabala u dvorištima, baštama, njivama. Sadnice autohtonih sorti mogu se naći u domaćim rasadnicima, samo je bitno da znate kakvog je tipa zemljište da bi vam rasadničari preporučili adekvatnu podlogu na kojoj je okalemljena određena sorta voća", naglašava ovaj voćar.

Od jednogodišnje do knip sadnice

Jedan od najbitnijih elemenata kod proizvodnje sadnica je dobra i kvalitetna podloga. Ona predstavlja bazu iz koje se poslije godinu ili dvije, dobijaju kvalitetne jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice. Sade se u proljeće, rastu tokom godine pa se kaleme pupoljkom (tzv. čipovanje) željenih sorti. Ovo se radi tokom augusta tekuće godine, najčešće na visini od oko 20cm iznad nivoa tla.

Kako posaditi voćke - od pripreme zemlje do zaštite sadnice

Tek naredne godine u proljeće,  podloga se skrati do iznad okalemljenog pupoljka. Ako se kalemovi presade i takva proizvodnja se namjerava završiti u prvoj godini razvoja, dobija se jednogodišnja (devetomjesečna), a ako se kalemovi ne presađuju i naredne godine, osamnaestomjesečna sadnica.

"Međutim, dvogodišnje (knip) sadnice dobijaju se tako što se nakon prve godine skrate na visini od 70 cm iznad zemlje i sljedeće godine na toj visini počinje razgranjavanje. Za dobijanje devetomjesečnih i knip sadnica, sade se već postojeći kalemovi, ali proizvodnja knip-a traje godinu dana duže, što daje veći kvalitet dvogodišnjih sadnica, koje su kao takve i daleko rodnije od običnih jednogodišnjih i već sljedeće godine poslije sadnje daju rod od desetak tona po hektaru", objašnjava Zoran Antić.

Preprouka za kalemljenje u rasadničarstvu

Kalemljenje na spavajući pupoljak uglavnom se primjenjuje u rasadničarskoj proizvodnji. Naziv je dobio zato što umetnuti pupoljak pitome voćke prespava zimu, ne kreće u toku jeseni već sa proljeća naredne godine. Ovaj način pogodan je jer se lako i brzo izvodi i lako se radnici obučavaju.

Kalemljenje voćaka na "spavajući pupoljak"

Potreban je samo jedan pupoljak po podlozi pa je samim tim potrebno i malo kalem - grančica za razliku od kalemljenja grančicom. Prijem je vrlo visok, više od 95 odsto. Ovaj način omogućava provjeru poslije desetak dana i pošto je takav period, moguće je ponoviti kalemljenje. Nije potrebno premazivati spojno mjesto voskom koji se koristi za ove namjene.