Mnogo je razloga za pucanje kore na deblima trešnje i višnje. Kako spriječiti ovu pojavu, što činiti ako do toga dođe i kako ih zaštititi od kasnih proljećnjih mrazova?
Prisutnost pukotina čini stabla trešnje i višnje neotpornim protiv štetočina i raznih bolesti. U ranama nastalim pucanjem pojavljuju se trulež i gljivične infekcije.
Kako trešnja ne bi umrla, važno je što prije utvrditi uzroke i poduzeti sve potrebne mjere za njihov spas.
Deformacije kore posljedica su naglog pada temperature i vremenskih uvjeta. Zbog obilnih kiša, debla su ispunjena vlagom, koja ispunjava mikropukotine. Mraz, zamjenjujući kišu, pretvara vodu u led koji, šireći se, lomi koru na najslabijim mjestima. Dakle, najčešći razlozi za pucanje kore trešnje i višnje su jaki mrazevi što dovodi do smrzavanja unutarnjih sokova. Pod utjecajem širenja ona popušta pod pritiskom i puca.
Također, aktivne sunčeve zrake stvaraju crveno-smeđe mrlje na kori. Njihov izgled ukazuje na snažno pregrijavanje debla i grana. Kao rezultat događaju se opekline, cijela područja kore pucaju i odumiru.
Visok urod ljeti i jake snježne padaline zimi stvaraju dodatni stres na površini drveća. Štetnici insekata, na primjer, potkornjaci, izgrizaju rupe u deblima kroz koje počinje teći guma-smola.
Prečesto hranjenje, kao i prekoračenje preporučenih doza kod unošenja đubriva, potiču intenzivan rast. Naime, neki voćari, kako bi trešnje pripremili za dolazak hladnog vremena, hrane posebnim đubrivima. To pojačava rast mladih izbojaka, koji, nemajući vremena da ojačaju prije početka mraza, pucaju.
Može ju uzrokovati aktivnost glodavaca na dnu debla, ali i nepravilna njega.
No, ova je pojava najčešće prouzrokovana kretanjem sokova u toplim danima i to krajem zime i početkom proljeća kao i spuštanjem temperature noću ispod nule. To rezultira izmrzavanjem i pucanjem debla po dužini. Da bih se ovo izbjeglo, sa jugozapadne strane vrši se zaštita od ove pojave.
Jedna od tradicionalnih mjera je krečenje. Ono se izvodi ručno četkom ili uz pomoć leđnih prskalica, a u kreč se može dodati i neki od insekticida i sumpor, kao zaštita od prezimljujućih oblika insekata i bolesti u pukotinama kore.
Voćnjak zimi: Kako prepoznati i ukloniti štetnike koji mogu prezimiti?
Rastvor može da se pripremi tako što se pomiješa 5 kg negašenog kreča, 500 g soli, 250 g sumpora, 25 litara vode okvirno za mazanje četkom ili 100 litara za prskanje atomizerom/prskalicom. Kreči se do prvih remenih grana.
No, kao efikasnija i sigurnija mjera, u novije vrijeme, koristi se talasasti karton za zaštitu i izolovanje debla ili nekoliko slojeva natron papira.
Ako se koristi lepenka, a posebno natron papir treba nastojati da između debla i izolacionog materijala bude međuprostor kako bi se obezbijedila vertikalna cirkulacija vazduha. Na taj način se ublaže temperaturne razlike. Izolaciju postižemo ubacivanjem debljeg pruta ili slame između debla i papira.
U slučaju pojave kasnog proljećnog mraza kada su trešnja i višnja u fazi cvjetanja ili precvjetavanja, zaštitu možemo vršiti zadimljavanjem, što je takođe tradicionalna metoda. U novije vrijeme se koristi metoda orošavanja koja je daleko efikasnija.
Za zadimljavanje se koriste materijali koji daju dosta gustog dima sa manjim temperaturama, tako da se mogu koristiti mokra trava, pilota i slično. Postoje takođe i specijalno konstruisani topovi za tu svrhu. Potrebno je više ovakvih punktova po jednom hektaru, najbolje oko deset.
Orošavanje se pak izvodi u momentu kada temperatura padne na nulu. Ukoliko ima instaliran sistem za navodnjavanje, treba biti uključen sve dok traju niske negativne temperature, jer će led koji se stvara oko grančica uspješno sprečavati smrzavanje cvijeta i mladog ploda.
Profesor Stanisavljević: Znanje je najbolji sustav zaštite od mraza
Na manjim površinama mogu se koristiti i atomizeri sa čistom vodom, mada je ova mjera dosta skupa.
Ako je kora trešnje i višnje pukla, pronađene rane moraju se dezinficirati. Izbor sredstava ovisi o tome što je uzrokovalo ovu pojavu. Pukotine koje su nastale kao posljedica opeklina ili jakog mraza, premazuju se slabo koncentriranom otopinom kalijevog permanganata. Obrada se provodi ujutro i navečer.
Kako bi se izbjegla zaraza bolestima, oštećena područja tretiraju se smjesom od 200 g bakra i 10 litara vode.
Da bi se spriječilo pucanje, drveće treba pravilno održavati te redovito poduzimati preventivne mjere kako bi se zasadi trešnje i višnje zaštitili od štetočina i bolesti - kako primjenom agrotehničkih tako i hemijskih mjera.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
