Voćnjak zimi: Kako prepoznati i ukloniti štetnike koji mogu prezimiti?

Na prvi pogled nam se čini da sve u voćnjaku miruje u zimskom periodu. Međutim, tek ćemo na proljeće otkriti da su u njemu prisutne razne štetočine  i shvatiti koliki je obim pričinjene štete. Kako bismo to spriječili, potrebno je tokom zime vršiti redovne preglede voćnih stabala i djelovati u cilju njihova suzbijanja.

Samo na taj način možemo utvrditi stanje u voćnjaku, prisustvo štetočina i prezimljujućih formi insekata i prouzrokovača oboljenja te nastala oštećenja te prema tome preduzeti aktivnosti u cilju zaštite voćnjaka i predvidjeti pojavu neželjenih organizama u periodu vegetacije.

Gdje se sve zavlače?

Redovni pregledi se vrše od početka mirovanja do kretanja vegetacije na proljeće. Pažljivo pregledajte ima li na voćnim stablima mumificiranih plodova, upredenih gusjeničijih gnijezda? Potrebno je pregledati koru stabla i grana, nabore oko pupoljaka, pupoljke, zonu korijenovog vrata, zemlju okolo stabla, opalo lišće u podnožju voćke. 

Naime, u mumificiranim plodovima ostaju oblici štetnih gljivica, a insekti prezimljavaju u različitim formama, kao odrasle jedinke, u formi larve ili lutke. Na granama su jasno uočljiva upredena gnijezda koje formiraju gusjenice, što možemo mehanički ukloniti i spaliti sakupljeni materijal.

U naborima oko pupoljaka možemo uočiti položena zimska jaja mnogih štetočina, a primjer tome je crveni voćni pauk i mrazovac. Jaja, larve i lutke uočit ćemo na površini kore, u pukotinama ili ispod kore koja se ljušti. Štitasta uš se zadržava ispod štita ženke na površini. Ukoliko na kori ili ispod ispucale kore debla uočimo ovakve pojave, treba obaviti četkanje nakon što smo okolo debla raširili foliju na koju će pasti sve nepoželjno, a što treba spaliti. 

Okoliš za preživljavaju je i opalo lišće zbog čega ga treba sakupiti i ukloniti iz voćnjaka. Ono se može iskoristiti za kompostiranje pod uslovom da se odvija kako treba i da kompostna masa dostigne temperaturu oko 60°C jer se njezinim zagrijavanjem uništavaju prezimljujući oblici.

Ukoliko tokom jeseni okopavamo zemlju oko stabla izbacićemo štetne organizme i oblike na površinu. Na taj način će biti izloženi djelovanju negativne temperature i postaće hrana za ptice. Primjerice, krompirova zlatica prezimljava na dubini od 25cm, dok rovca možemo pronaći na dubini od 2m.

Ukoliko zonu oko stabla malčiramo debelim slojem malča spriječićemo izlazak štetočina na površinu tokom proljeća zbog čega dolazi do njihovog propadanja.

Mehaničko uklanjanje i tretiranje

Prag štetnosti se utvrđuje za svaku štetočinu posebno, kao i način djelovanja. Kada se radi o malom broju stabala ili se prezimljujuće forme lako skidaju sa stabla, možemo obaviti mehaničko uklanjanje: stružemo koru, skidamo mumificirane plodove, odsijecamo upredena jajna legla i napadnute grane.

Obavezno pregledajte stabla na prisustvo jaja lisnih ušiju, crvenog pauka, kruškine buhe. Oni mogu da prežive u velikom broju i da izazovu obimne štete. Tretiranjem možemo uništiti jaja i spriječiti štete koje bi nastale tokom perioda vegetacije.

Kod tretiranja treba obratiti pažnju na temperaturu u toku dana, jer neki preparati neće djelovati ukoliko je temperatura ispod 10֯C. Pravilo je da se ono ne preporučuje kada su temperature ispod nule.

Ptice – pomagači u zaštiti bilja

Važna ekološka mjera u zaštiti bilja je privlačenje ptica.

U tu svrhu možemo postaviti zimske hranilice koje će ih zadržati, a one će "izvršiti pregled" voćnjaka ili bašte, pronaći i uništiti skrivene štetočine.