Propadaju mediteranski maslinici, s njima i tradicija - a lijeka nema?

Bakterija Xylella fastidiosa smatra se jednim od najopasnijih patogena, a posebno je opasna za stabla maslina, trešnje, badema i šljiva. U Europi je prvi put otkrivena 2013. godine na maslinama u mjestu Puglia u Italiji gdje se nastavila širiti dalje po Španiji, Francuskoj i Portugalu, a trenutno veliku prijetnju predstavlja i stablima u Grčkoj, piše bbc.

Italijanski institut za održivu zaštitu bilja sproveo je istraživanje u kojem je analizirao različite scenarije - šta bi se moglo dogoditi ako nestane ove proizvodnje u Italiji, Španiji i Grčkoj, koje zajedno proizvode oko 95% europskih maslina. 

Čak 69% svjetske proizvodnje maslinovog ulja dolazi iz EU

Rezultati se nisu pokazali nimalo dobri. Naime, ako se u Španiji nastavi trend odumiranja stabala, troškovi bi mogli porasti i na 17 milijardi eura u idućih 50 godina. Sličan scenarij dočekao bi i Italiju čiji bi troškovi bili veći od 5 milijardi eura dok bi u Grčkoj gubici bili oko 2 mlrd. eura. Međutim, ako se stopa zaraze uspori ili se zasade otporne sorte, ti troškovi bi se znatno smanjili.

"Bolest bi mogla povećati troškove proizvodnje maslinovog ulja, a time i njegovu cijenu što se potrošačima, naravno, ne bi svidjelo. Takođe, posljedice će osjetiti i radna snaga u ovom sektoru kao i cjelokupna lokalna privreda", upozorava dr. Maria Saponari, jedna od istraživačica na Institutu. 

Destruktivna bakterija Xylella fastidiosa – nova prijetnja poljoprivredi regiona

Naučnici su upozorili i da sušenje maslinika na Mediteranu, osim što utiče na proizvodnju maslina i maslinovog ulja, ima posljedice i na turizam. 

U Italiji stradalo 60% uroda, a za bolest još uvijek nema lijeka

Procjenjuje se da je u Italiji od pojave ove bolesti stradalo 60% uroda maslina. Xylella se prenosi insektima i trgovinom, putem sadnog materijala, a zaraženo stablo teže upija vodu i hranjive materije što na kraju dovodi do njegovog sušenja i truljenja. Za ovu bolest trenutno nema lijeka. 

Kako bi se širenje svelo na minimum, trenutno se radi na uklanjanju zaraženih stabala kao i na ograničavanju tržišta sadnog materijala kojim se može prenijeti bolest. 

"Stalno čujemo jako tužne priče naših maslinara. To su sve voćnjaci u kojima su radili njihovi djedovi i bake. Kada pričamo s njima, kažu kako im ekonomske posljedice uopće nisu na prvom mjestu nego im je žao dugogodišnjeg posla u kojeg je uloženo puno truda, a i tradicija se polako 'raspada“, rekao je glavni autor istraživanja, Kevin Schneider.

Paunovo oko: Opasna bolest maslina - zaštitite ih na vrijeme

Sve je veći broj naučnih inicijativa za pokušaj borbe protiv bakterije, uključujući korištenje gline koje odbijaju insekte, vegetativne barijere i genetske analize kako bi se utvrdilo zašto su neke biljke više podložne ovoj infekciji od drugih.

"Traženje otpornih kultivara ili imunoloških vrsta jedna je od najperspektivnijih i ekološki održivijih dugoročnih strategija kontrole kojoj europska naučna zajednica posvećuje odgovarajuće istraživačke napore", rekla je dr. Saponari.

Iako je pronađeno da dvije sorte maslina imaju određenu otpornost, naučnici pozivaju da se istraživanja na ovom području značajno pojačaju.