U Ljubinju, između Mostara i Trebinja, nalazi voćnjak Ognjena Janjića. Njegova porodica već 20 godina se bavi trešnjarenjem. Od 1. maja do danas nisu ostvarili nikakav profit.
U Hercegovini je počela berba kasnih sorti trešanja, regina i lapins. Iako su se nadali boljoj situaciji, od one s ranim sortama, još uvijek nema mjesta zadovoljstvu kod proizvođača. Otkupne cijene su ih dovele na ivicu održivosti, s obzirom na potrebna ulaganja.
Situaciju možda najbolje oslikava podatak da su dvije gajbe, koje teže kilogram, skuplje od kilograma trešanja. Proizvođači su, samo kako bi sačuvali voćke zdravima, uložili desetine hiljada maraka.
U Ljubinju, na više od 500 metara nadmorske visine, između Mostara i Trebinja, nalazi i voćnjak Ognjena Janjića. Njegova porodica već 20 godina se bavi trešnjarenjem. Od 1. maja do danas nisu ostvarili nikakav profit.
"Na ranijim sortama cijena je maksimalno išla na 1,5 KM, to je van profita nije se moglo vratiti ni uloženo. Od te cijene ja imam 10 feninga zarade. U roku od 14 dana prodali smo oko osam tona, ali neprofitabilno, poslovali smo s gubitkom", kaže Janjić za Agroklub.
Kasne sorte su počele s narudžbama po cijeni od dvije marke. Jučer su ubrali 500 kilograma, koliko će i danas do kraja dana, a onda svaki dan po tonu do kraja mjeseca. U svom voćnjaku, na oko 4,5 hektara, angažuju i radnu snagu, u zavisnosti od dozrijevanja ovdje radi od 10 do 35 radnika. Satnice nisu male i iznose od 2,5 do tri eura.
"Dnevnica izađe od 20 do 30 eura, prijevoz je obezbijeđen. Ne rade po suncu, rade od pet ujutro do 12 sati i mogu da sudjeluju u drugoj smjeni od 16h do 20 sati, jer trešnja se ne bere po suncu", pojašnjava ovaj proizvođač.
Dodaje i kako je nekoliko voćnjaka oko Stoca ostalo neobrano, no Janjići se zbog višegodišnje tradicije trude obaviti ovaj posao, pa i na granici profitabilnosti. Zimus su uložili između 10.000 i 25.000 eura da bi proizveli voće.
No, o proizvođačima trešanja se najmanje priča. Zakazala je i država. Ognjen navodi primjer Srbije, gdje je, za razliku od BiH, organiziran otkup. Ovdašnji voćari su osuđeni na gradske nakupce voća.
"Trešnju otkupljuju nakupci koji naveliko prodaju u svojim hladnjačama. Ni oni ne ostvaruju neku značajniju dobit u odnosu na nas. Od njih kupuju tezgaroši. Svako ko ima zelenu piljaru ide mahom 50 posto na ovu cijenu, jer oni su treća-četvrta ruka", kaže naš sagovornik.
Stare sorte u sjeni hibrida - kupci gledaju samo veličinu, za okus niko ne pita
Hercegovačke proizvođače brine i kako će se kriza zbog ruske agresije na Ukrajinu odraziti na bh. tržište, posebno uvoz iz Sjeverne Makedonije. Zatvaranje ukrajinskog i ruskog tržišta već je utjecalo na izvoz proizvoda iz te zemlje, nakon što se zvanično Skoplje pridružilo sankcijama protiv Rusije. Kako je objavila Al Jazeera Balkans, više od 70 posto prvoklasne jabuke išlo je u Rusiju.
"Pitanje je vremena kada će makedonska jabuka, grožđe i paradajz stići ovdje i biti ispod marke", dodaje Janjić.
Poskupila je i ambalaža, čak i ona korištena. Naime, polovna gajba koja je lani bila 0,50 KM, sada je skuplja za 30 feninga. Dok je za jednu novu potrebno izdvojiti 1,30 KM.
"Ta gajba je od pola kilograma, dvije gajbe su znači kilogram i one koštaju 2,60 KM, skuplje nego kilogram trešanja", zaključuje Janjić.
Cijene ambalaža skočile su sredinom maja ove godine. Samo ona za limenku je tada za jedan dan porasla za 115 posto. Folije, kutije i ostalo poskupili su od 100 do 300 posto.
Tagovi
Šta je uzrok tamnih i buđavih plodova lješnjaka?
Ljetni hit na tržištu: Kako lubenica pokreće globalnu trgovinu
Upozorenje savjetodavne službe: Pojavila se bakterijska palež, evo šta činiti
Čađava krastavost "probila" u voćnjacima: Upitan kvalitet ovogodišnjeg roda
Damir Senjan
prije 3 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 3 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
