Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj krušaka
  • 29.05.2022. 09:00

Kruška koja ima dobru prolaznost na tržištu - zašto je krče?

Za razliku od Viljamovke, Abate Fetela i Santa Marije koje su najzastupljenije sorte krušaka, junska ljepotica i Butira u ovoj godini, bolje su se izborile sa mrazevima

Foto: Bojan Kecman
  • 321
  • 42
  • 0

Junska ljepotica prva je sorta krušaka koja se bere u našim krajevima i zato, obično, postiže dobru otkupnu cijenu, čak i kod nakupaca. U godinama kada nema roda ostalih sorti, cijena zna da prelazi i 0,60 euro centi po kilogramu.

U ovoj godini koja će opet da bude teška za proizvođače krušaka, junska ljepotica se, u većini područja, izborila sa proljećnim mrazevima i očekuje se dobar rod. Ipak, mnogi voćari su je već iskrčili iz voćnjaka, a mnogo je i onih koji se spremaju za to.

Sazrijeva krajem juna

Razlozi su u tome što su prethodnih godina, mrazevi desetkovali njen rod, jer prva cvjeta i što su plodovi sitni, bez obzira kako rodi. Za kilogram treba barem desetak krupnijih plodova, koji su inače teški do 70 grama. Berba duže traje, a i stablo je masivno, što iziskuje i težu rezidbu, iako joj je krošnja slabije razgranata u odnosu na Viljamovku i Abate Fetel. Podloga je, uglavnom, divlja kruška što dovodi do velike bujnosti stabla.

Sorta je poprilično otporna na bolesti i štetočine

U zasadima je prisutna prvenstveno kao oprašivač Viljamovki i Santa Mariji ali će, po svemu sudeći, njena zastupljenost u voćnjacima, u vrlo skoroj budućnosti, biti simbolična.

Sorta je poprilično otporna na bolesti i štetočine u odnosu na većinu ostalih sorti. Zbog toga što ranije dolazi za berbu mjere zaštite nisu komplikovane. Čađava krastavost rijetko je zahvati, a od štetočina, najviše problema joj pravi kruškina grinja i lisne uši, rijeđe kruškina buva. Sazrijeva krajem juna, a meso joj  je bijelo i ne baš toliko sočno kao meso Viljamovke.

Slabije podnosi transport

Uprkos tome, kupci vole ovu sortu koja ima zlatno žutu boju pokožice, sa crvenkastim nijansama. Grešku prave nakupci koji kupuju zelene, nezrele plodove, i takve ih prodaju tržnim centrima.

Prilikom berbe što manje stiskati plodove

Imajući u vidu da ova sorta ne podnosi dobro transport ni kad je zrela, vrlo brzo dolazi do pojave smeđih udubljenja na plodovima, što dovodi do slabije prodaje. Zato je od najveće važnosti da se, prilikom berbe, obrati pažnja da se plodovi što manje stišću i da se, između ostalog, odrežu nokti, a plodovi lagano stavljaju u vreće za berbu ili gajbe sa stiroporom na dnu. 

Neizvjesna budućnost proizvodnje 

Još jedna sorta koja je ove godine koliko toliko preživjela mrazeve je Butira. Ova sorta sazrijeva krajem jula, malo prije Santa Marije. Pošto je srednje krupan do krupan plod, a među prvim je sortama za berbu, otkupna cijena zna da bude solidna zbog čega takođe ima dobru prolaznost kod kupaca.

Pokožica joj je žućkasta sa crvenilom na sunčanoj strani ploda, a ukus mesa sočan i sa prijatnom aromom. I ona je osjetljiva na pozne proljećne mrazeve. Za sada, nema većeg krčenja ove sorte u našim voćnjacima, ali je ionako zastupljena kao oprašivač, ne kao glavna sorta.

Napad na plodove: Larvi ose jabuka pogoduje toplo vrijeme - pomaže neem ulje?

Ako ne bude velike suše proizvođači mogu da računaju da će im ove dvije sorte omogućiti određeni profit u godini u kojoj će, kao i prošle godine, izostati veći prinos Viljamovke i ostalih sorti. Budućnost Butire i Junske ljepotice ipak nije izvjesna, a što je najgore, zbog klimatskih promjena, veliko je pitanje da li će uopšte biti proizvodnje krušaka u našim krajevima.  


Fotoprilog


Tagovi

Junska ljepotica Butira Santa Marija Viljamovka Čđava krastavost Kruškina grinja Proljećni mrazevi


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.