Početak novembra idealan je za rasipanje stajnjaka oko voćaka. Nakon rasipanja najbolje ga je frezom unijeti u zemljište
U našim voćnjacima najviše se koristi ovčiji i kravlji stajnjak dok se konjski, pileći i svinjski slabije koriste. Ovčiji je suvlji, dok kravlji ima više vode u sebi. Pileći je previše jak jer sadrži mnogo azota, pa se mora razblažiti s vodom, a ima i više fosfora, u odnosu na ostale.
Konjski i svinjski spadaju u tople stajnjake i takođe su dobri za prihranjivanje stabala.
Bez obzira koji se koristi bilo bi dobro da je zreo, odnosno, da je odležao barem godinu dana. Da je stajnjak zreo najlakše možete saznati ako se lako mrvi, odnosno, rasipa u šaci. Može da se koristi i svježi, ali je njemu potrebno nekoliko mjeseci da sazri i najbolje je da se odmah, kao i zgorjeli, unese u zemljište. U suprotnom, u slučaju visokih temperatura i čestih kiša može doći do preranog sušenja, odnosno, ispiranja hranjiva.
Po jednom stablu, koje je u punoj rodnosti, dovoljne su po četiri lopate s obe strane stabla, koji mora biti odmaknut barem pola metra od debla jer su korijenove žile koje prikupljaju hranjiva udaljene od sadnog mjesta i debla.
Prilikom zasnivanja voćnjaka najčešće se koristi 40 tona stajnjaka po hektaru, a kasnije, kada voćke budu više razvijene i uđu u plodonošenje, može da se doda i 60 tona jer bi trebalo nadoknaditi hranjiva koja je biljka uzela tokom vegetacije.
Kada su voćke mlađe, stajnjak se stavlja neposredno oko njih, ali bez dodirivanja kore, da ne bi došlo do propadanja sadnice. Korijenov sistem kod starijih stabala, nakon sedam, osam godina, prepliće se sa žilama voćaka iz susjednih redova tako da se stajnjak može rasipati po sredini.
Što se tiče zrelosti, jedan od načina da se utvrdi da li se može koristiti za đubrenje jeste i prisustvo glista. Ako ih pronađete, budite sigurni da se može koristiti za prihranu voćaka. Gliste jedu dnevno oko jedan gram stajnjaka, a nakon godinu do dvije dana, dolazi do stvaranja lumbrihumusa koji se takođe može koristiti za đubrenje. Takav, kompletno prerađen od glista prava je "mineralna bomba" za svaku voćku, pa i povrtne vrste.
Nemojte da se iznenadite ako u njemu pronađete larve majskog gundelja. Kada se unesu u zemlju hrane se korijenjem biljaka, pa i voćaka, dok odrasli insekti oštećuju listove.
Fotoprilog
Tagovi
Autor