• Zaštita voćki
  • 22.11.2018. 08:00

Jesenje krečenje stabala voća - svrha radnje te pravilna priprema i nanošenje smjese

Potrebno je odraditi dobar i kvaltetan sloj kreča kako bi pore kore stabla mogle fino i kvalitetno da ga upiju. Ako se nanese dobar sloj kreča, trebalo bi da izdrži tokom cijele zime, ali bi na proljeće trebalo ponoviti cijeli postupak kako padavine u proljeće ne bi saprale smjesu sa stabla voćarskih stablašica.

Foto: Bigstockphoto/AZEM178
  • 3.791
  • 384
  • 0

Nakon prvih niskih temperatura (ispod 0 stepeni Celzijusa), možemo reći da je vrijeme za zimsku rezidbu voćaka, koja je jedan od nekoliko radova na našim imanjima i u voćnjacima tokom zimskog perioda mirovanja voćaka. Pored rezidbe, radimo i plavo prskanje fungicidima, prihranjivanje voćaka organskim i mineralnim đubrivima te krečenje voćnjaka vapnom. Rezidba je tema o kpjoj ćemo govoriti neki drugi put, a današnja tema je krečenje voćaka.

Koliko često treba krečiti voćke?

Krečenje voćaka se godišnje obavlja dva puta. Obavlja se u ovo doba godine i u proljeće. Ovaj članak je psovećen jesenjem krečenju koje se može obavljati već sada te će voćari, vjerovatno, obavljati ga u bloku radnji, skupa sa zimskom rezidbom, zaštitom orezanih rana voskom, prihranom đubrivima te plavim prskanjem.

Svrha krečenja stabala voća

Sami ciljevi krečenja voćaka ogledaju se prvenstveno u tome da se stvori bijela površina na kori stabla, tj. bijela boja stabla kako bi se na taj način omogućla refleksija svjetlosti. Ova boja omogućuje da sunce zagrijava koru voćaka što je naročito važno za kasne proljetne mrazeve koji su česta pojava u kontinentalnim dijelovima Bosne i Hercegovine gdje preovladava umjereno kontinentalna klima. Ovdje spada i moj kraj, Cazinska krajina.

Još od djetinjstva se sjećam problema s kasnim mrazevima, a kako sam već pet godina na terenu angažovan kao savjetodavac u poljoprivredi, svjedok sam nekoliko slučajeva gdje su kasni mrazevi napravili problem kod novoformiranih zasada gdje su centralne provodnice kod stabala uništene pa se moralo improvizacijom koristiti metoda očeljava pupoljaka kako bi se iz nekog drugog vršnog pupoljka na provodnici ili drugoj grani formirala nova provodnica. To znatno utječe na rentabilnost voćarske proizvodnje.

Krečenje stabla krečnjačkim vapnom ima i fungicidnu ulogu jer kreč može biti repelent za pojedine nametnike. Ako već koristimo krečnjak, moramo znati da on u sebi sadrži određene komponente. On može imati i funkciju zaštite od životinja koje bi mogle da nanesu štete kori stabla voćarskih stablašica.

Spriječimo štete od zečeva u voćnjacima 

Iako se ova radnja naziva "krečenje stabala krečnjačkim vapnom" potrebno je da znate da je, ipak, bolje dodati još neke komponente koje imaju pozitivan utjecaj na svrsishodnost samog krečenja stabala. U smjesu se još dodaje sumpor u prahu, kao odlično fungicidno sredstvo, plavi kamen koji sprječava razna oboljenja te so, koja stvara kvalitetniju kristalizaciju.

Postoji dilema da li je štetno krečiti i gornji dio stabla. Kako sam ranije naveo, iz vlastitog iskustva kod mladih voćaka je poželjno okrečiti i gornje dijelove, odnosno razgranjenja (račve), nekih 20-30 cm od prvog grananja grana.

Pravilna priprema i nanošenje smjese za krečenje

Potrebno je odraditi dobar i kvaltetan sloj kreča kako bi pore kore stabla mogle fino i kvalitetno da ga upiju. Ako se nanese dobar sloj kreča, trebalo bi da izdrži tokom cijele zime, ali bi na proljeće trebalo ponoviti cijeli postupak kako padavine u proljeće ne bi saprale smjesu sa stabla voćarskih stablašica.

Smjesa za krečenje stabala iziskuje sljedeće komponente: 5 kg gašenog kreča, pola kilograma soli, 100 g sumpora (kvašljivog), 100 g plavog kamen ili drugog bakrenog preparata te 10 litara vode za spravljanje smjese. Smjesu treba dobro izmješati kako bi se što adekvatnije homogenizirala te je potrebno tokom upotrebe postepeno mješati zbog taloženja.

Smjesu je potrebno nanositi nekom debljom četkom, ili valjkom, a sloj se mora nanijeti debelo tako da se popune sve pore i pukotine na kori.

Ovo je pravilan način nanošenja krečnjaka na stabla voćarskih stablašica. U nekom od sljedećih članaka ćemo opisati i zimsku rezidbu voćaka, o jesenjem đubrenju smo već govorili. a planiramo informisati naše čitaoce i o nekim vegetativnim načinima razmnožavanja voćaka koji se obavljaju u zimskom periodu.

Jesenja gnojidba važna mjera kod uzgoja drvenastih voćarskih kultura

Potrebno je u što većoj mjeri informirati voćare s područja Bosne i Hercegovine kako bi njihova proizvodnja bila što rentabilnija te se moramo orijentirani ka organskim mjerama zaštite, poput ove, kako bi u što većoj mjeri izbjegli upotrebu pesticida. Ovakav vid razmišljanja vodi ka vraćanju čovjeka prema simbiozi s florom i faunom, a trenutno dominantni trend samo ga pretvara u sintetičku materiju koja je izolirana od prirode i njenih nepisanih zakona ophođenja prema njoj samoj.


Tagovi

Voće Krečenje Jesen Krečenje voćaka Smjesa za krečenje Zaštita voćaka


Autor

Bekir Dolić

Bekir Dolić

Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi