• Gnojidba voćnjaka
  • 14.11.2018. 09:30

Jesenja gnojidba važna mjera kod uzgoja drvenastih voćarskih kultura

U BiH je još nedovoljno razvijena praksa posezanja za analizom zemljišta, ali bi bilo dobro odraditi različite propagandne edukativne programe na ovu temu kako bi poljoprivredni proizvođači u Bosni i Hercegovini koji se bave uzgojem drvenastih voćarskih kultura mogli da imaju što veće prinose, što manja ulaganja, a da pritom zadovolje ekološke nepisane principe i da ne naruše nepisane principe zaštite okoliša te, općenito, dobro zarađuju od svoga rada.

Foto: Bekir Dolić
  • 1.202
  • 87
  • 0

Jesenska gnojidba voćarskih drvenastih kultura je važna mjera kod uzgoja voćarskih stablašica s aspekta održavanja rodnosti. Posebno je bitno kod trajnih nasada što i jesu voćarske stablašice u poluintenzivnoj i intenzivnoj voćarskoj proizvodnji. U jesenskoj gnojidbi vrši se ishrana biljaka fosforom i kalijem kao i dodavanje stajnjaka i nekih drugih prikladnih organskih gnojiva, a vrši se i korekcija pH s sumpornim ili krečnjačkim materijalima.

Osim što se u ovoj dopunskoj gnojidbi vrši gnojidba u tlo, provodi se i folijarna gnojidba primjenom biostimulatora i ostalih tečnh gnojiva na bazi mikroelemenata i makroelemenata prije opadanja lišća. Ipak, za bilo kakve poduhvate potrebno je odraditi analizu tla, kako početkom proizvodne godine, tako i krajem, a kod velikih korporacija koje vrše proizvodnju na površinama od nekoliko stotina hektara preporučuje se i analiza biljnog tkiva.

Osnovni je cilj jesenske gnojidbe drvenastih kultura pravilno bilansiranje osnovnih i sekundarnih hraniva (makro i mikroelemenata), popravak fizikalno-hemijskih karakterisitka tla (organska gnojidba) i korekcija pH vrijednosti tla (kalcifikacija).

Ovakvim nastupanjem u voćarskoj proizvodnji, voćari će znatno više uštedjeti novca i učiniti svoju proizvodnju rentabilnijom. Voćarska proizvodnja je skupa i potrebno je voditi brigu o stablima koja nakon pola planiranog vijeka eksploatacije mogu uvehnuti iz raznih razloga i poremećaja.

Jesenska gnojidba jabučastog voća (jabuka, kruška, dunja, mušmula, oskoruša)

U proizvodnim nasadima jabuka u BiH uglavnom je zastupljen sortiment kasnoljetnih i jesenskih sorata jabuka. Na temelju rezultata folijarne analize vrši se gnojidba, uglavnom mikroelementima. Ovisno o rezultatima analize, primjenjuju se mješavine mikroelemenata ili se ciljano vrši primjena samo pojedinih mikroelemenata. Nakon pada lista, temeljem rezultata analize tla, vrši se gnojidba u tlo. Za gnojidbu u tlo se primjenjuju gnojiva s visokom količinom fosfora (P) i kalija (K); NPK 7-20-30, 7:21:21 ili slična gnojiva. Ako se u tlu utvrdi veći nedostatak samo pojedinog elementa, poput kalija ili magnezija, provodi se gnojidba gnojivima s jednim hranivom. Na osnovi analize tla i mjerenja pH, utvrđuje se potreba za primjenom kalcijevih gnojiva (kalcifikacija).

Jesenska gnojidba koštičavog voća (šljiva, breskva, trešnja, višnja, kajsija)

Koštičavo voće ima poseban fiziološki ciklus, za razliku od jabučastog i jezgrastog voća. Voćarske kulture iz ove grupacije prije kretanja vegetacije, u proljeće, prolaze fazu cvjetanja te nije moguće obaviti folijarnu gnojidbu mikroelementima prije cvatnje. Za ovu je grupu drvenastih kultura vrlo važno očuvati zdravu lisnu masu tijekom ljetnog perioda (problem pojave šupljikavosti lista). Navedeno je važno da bi se početkom jeseni obavila ciljanja folijarna gnojidba mikroelementima, naročito borom i cinkom, a sve u svrhu početaka cvatnje za slijedeću vegetaciju. Također, i u ovim se nasadima provodi gnojidba NPK gnojivima (pojedinačnim gnojivima) te po potrebi i kalcifikacija (unošenje kalcija u tlo). Doze i količine organskog gnojiva ovise o količini organske tvari (humusa) u tlu. Za primjenu se može koristiti zreli stajski gnoj ili peletirana stajska gnojiva. Ovisno o stanju mikroelemenata u tlu, prilikom primjene peletiranih stajskih gnojiva, mogu se dodati i mikroelementi u praškastom obliku te se njima obogatiti tlo nužno potrebnim mikroelementima.        

Jesenska gnojidba jezgrastog voća (orah, kesten, lijeska, badem)

Posebnost je nekih od  ovih voćarskih kultura, poput lijeske, cvatnja tijekom faze mirovanja vegetacije te posebna odvojenost muških cvjetova (rese) i ženskih cvijetova na stablu. Formiranje resa i ženskih pupova počinje početkom jeseni, neposredno prije berbe ljeske. Na lijesci je vrlo važno provoditi redovitu primjenu mikroelemenatima (s naglaskom na bor te cink). Istaknuto se provodi kako bi se lijeska mogla opskrbiti mikroelementima prije pada lista. Tijekom berbe je važno provjeriti plodove jer je bitno primijetiti eventualnu pojavu deformiranih jezgri u plodovima. Pojava istih ukazuje na veći nedostatak bora tijekom rasta jezgre ploda. Nužno je provesti jesensku folijarnu gnojidbu mikroelementima. Budući da je lijeska kultura koja traži mnogo kalcija, zbog rasta jezgre i formiranja plodova, nakon pada lista je potrebno provesti i dodatnu gnojidbu kalcijem. Primjena organskih gnojiva ovisi o stanju i količini humusa u tlu te načinu obrade, tj. održavanja površinskog sloja tla u nasadu. Ukoliko nasad lijeske nije zatravljen, preporučuje se redovita primjena organskih gnojiva. Navedeno je važno jer će se tako očuvati povoljna plodnost tla. Također, kalcijeva se gnojiva ne smiju miješati s gnojivima na bazi fosfora.

Pravilna jesenska gnojidba vrlo važna

Voćarske drvenaste kulutre su višegodišnje kulture koje, za razliku od zeljastih kultura (povrće, cvijeće, ljekovito bilje), imaju specifičnu, kasnu reakciju na gnojidbu te se efekti provedene gnojidbe vide nakon šest (6) mjeseci (izuzetak iz ovog pravila je gnojidba azotom). Zbog navedenoga je pravilna jesenska gnojidba vrlo važna – efekti gnojidbe su vidljivi tek u proljeće slijedeće vegetacije. Međutim, baza pravilne jesenske gnojidbe je analiza tla (za sve drvenaste kulture) i analiza lista/plodova za intenzivne, visokorodne nasade. Temeljem rezultata analize moguće je utvrditi tačne količine potrebnih gnojiva i provesti pravilnu gnojidbu. Analizu je tla i lista moguće provesti na različitim Institutima za biljnu proizvodnju u BiH, Institutima za poljoprivredu, Poljoprivrednim zavodima, fakultetima koji se bave izučavanjame biotehničke i poljoprivredne struke i slično.

U BiH je još nedovoljno razvijena praksa posezanja za analizom zemljišta, ali bi bilo dobro odraditi različite propagandne edukativne programe na ovu temu kako bi poljoprivredni proizvođači u Bosni i Hercegovini koji se bave uzgojem drvenastih voćarskih kultura mogli da imaju što veće prinose, što manja ulaganja, a da pritom zadovolje ekološke nepisane principe i da ne naruše nepisane principe zaštite okoliša te, općenito, dobro zarađuju od svoga rada kroz bavljenje voćarstvom u Bosni i Hercegovini.


Tagovi

Voćarstvo Jesen Gnojidba Voćarske kulture Ishrana biljaka Jabučasto voće Koštičavo voće Jezgrasto voće


Autor

Bekir Dolić

Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

‪Za 10-ak dana spremni za isporuku. Kako im to reći? 4000 komada u tovu #peradarstvo #francuska #pil... Pročitaj cijelu bilješku »