• Uzgoj jagoda
  • 08.05.2020. 09:30
  • Sarajevo kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Jelašković: Jagodu prodaje na kućnom pragu i veoma je uspješan

Na svom imanju, Asad uzgaja nekoliko sorti jagoda i po njima je naročito poznat u sarajevskoj regiji. Pored njih, uzgaja i malinu, paradajz, papriku, sibirsku i američku borovnicu, lješnik, te proizvodi kompost.

Foto: Depositphotos/lucidwaters (ilustracija)
  • 547
  • 139
  • 1

S obzirom da je sezona jagoda  već uveliko počela, odlučila sam posjetiti  jednog od najpoznatijih uzgajivača na području Sarajeva i okolice. Radi se o Asadu Jeleškoviću, agronomu koji već 12 godina uspješno vodi Poljoprivredno gazdinstvo "Jelešković".

"Jagodom sam se počeo baviti tokom studentskih dana, kako iz finansijskih razloga tako i zbog sticanja iskustva u proizvodnji, koji su mi bili neophodni. To je bilo 2003. godine i posadio sam 0,5 dunuma", kaže ovaj poljoprivredni proizvođač.

Uzgoj jagode na folijama - koje su preporuke?

U zavisnosti od drugih obaveza, količinu zemljišta pod jagodom je povećavao i smanjivao, a trenutno ima 1,7 dunuma zasađenih površina, na otvorenom i 0,1 dunum u plasteniku. Ova površina je dovoljna kako bi sve poslove u zasadu stizali porodično, odnosno bez angažovanja dodatne radne snage. Zastupljene sorte jagode su: Clary, Rumba, Asia, Alba, Sibila i Siria.

Proizvodnja je veoma isplativa, ako se ozbiljno radi

"Uzgoj ove voćne vrste je veoma isplativ i toplo ga preporučujem svima koji se bave poljoprivredom i ne boje se posla. Tačno je da se oko nje puno radi, ali je i dobra zarada, pogotovo u većim gradovima, kao što je Sarajevo. Recimo, ja je prodajem po 8 KM/kg na kućnom pragu, da je ne vozim nigdje i veoma sam zadovoljan", dodaje Jelešković.

Pored jagode, na imanju Jeleškovića mogu se naći i brojne druge vrste voća i povrća, a sami proizvode i kompost od biljnih ostataka za potrebe gazdinstva.

Posao sa jagodama je ekonomski skroz opravdan (Foto: Arhiva Asada Jelaškovića)

U zasadu šljive ima 170 stabala različitih sorti: Stanley, Katinku, Hanitu i čačanske sorte - rodnu i ljepoticu. Kada je u pitanju jabuka, radi se o tzv. superintenzivnom zasadu sa rednim razmakom sadnje od jednog metra i slabo bujne podloge M9, sorti Idared, Gala i Topaz. Posjeduje tri plastenika po 100 kvadrata, u jednom je jagoda dok je u druga dva povrtlarska proizvodnja - paradajz i paprika, a u zimskom periodu špinat i salata. Bavi se i proizvodnjom presadnica, kako za svoje potrebe, tako i za lokalno tržište, te uzgoji približno 10 hiljada komada po sezoni.

Jagode je bolje saditi u proljeće, u jednoredu

Kada su u pitanju hibridi, proizvodi slijedeće sorte paradajza: Nun, Big beef, Pink rock, Monterosa i Optima, paprike roge - Kaptur i Carpel i paprike babure: Idil i Vedrana. Pored svega navedenog, aktuelna je i proizvodnja drugih povrtlarskih i voćarskih vrsta za svoje potrebe, tu spadaju: malina, kupina,  američka i sibirska borovnica, ribizla, višnja, trešnja, breskva, smokva, krompir, crveni luk, rasadnik lješnika i brojni drugi.

Ako vas interesuje kako sve to izgleda, posjetite ga u Donjem Kotorcu u blizini Sarajeva, ili zavirite u našu bogatu galeriju.


Fotoprilog


Tagovi

Proizvodnja jagoda Asad Jelašković Uzgajivač jagoda Poljoprivredno gazdinstvo Plastenička proizvodnja Voće i povrće Kompost Zasadi voća Hibridi paradajza Rasadnik lješnjaka


Autorica

Naila Causevic

Majka dvoje djece. Po struci PR menadžer, po zanimanju poljoprivrednica.