Samo voćari koji ne propuštaju jesenje prskanje, zimsko i u vegetaciji, mogu očekivati stabilne, redovne i kvalitetne prinose.
Već u jesen počinje priprema za narednu vegetaciju. Jesenje prskanje je prvi tretman, a možda i najvažniji. Ako ga izostavimo u voćnjacima i vinogradima mnogo smo propustili i zaštita u narednoj sezoni, odnosno vegetaciji će biti otežana, zato se kaže da je jesenje prskanje obavezna mjera zaštite.
Ovo tretiranje se sprovodi u fenofazi opadanja lišća fungicidima na bazi bakra. Najbolje vrijeme za to je kad 50 do 60 posto lista opadne sa stabla, ako se tretman obavlja samo jednom. Često se vrši i dva puta u zavisnosti od dinamike opadanja listova.
Ako se list zadržava dugo na stablu, kao ove godine, preporuka je tretman obaviti dva puta prvi kad je 30 do 50 posto i drugi kad je 70 do 80 posto opalog lišća. Rane i oštećenja nastala prilikom opadanja lišća, te prilikom orezivanja prestavljaju ulazana mjesta za nastanak infekcije.
Veliki broj prouzrokovača biljnih bolesti prezimljava u pukotini kore, na samoj kori, rak ranama grana i na raznim oštećenjima. Da bi se to spriječilo primjenjuje se jesenja zaštita.
Prva mjera, prije tretmana fungicidnim sredstvima odnosi se na higijenu u samom voćnjaku, a ona podrazumjeva uklanjanje svih suvih grana i grana nakon orezivanja, opalog lišća, mumuficiranih plodova na granama i pod krošnjom. Sakupljeni materijal potrebno je ukloniti i spaliti van voćnjaka. Na taj način umanjuje se prisustvo patogenih gjiva i bakterija, prouzokovača biljnih bolesti.
Takođe, potrebno je pregledati debla i ako je potrebno metalnom četkom ili posebnim strugačima sastrugati lišajeve, mahovinu i gnijezda gusjenica i ostalih prezimljujućih oblika insekata, u tom slučaju umanjujemo mogućnost prezimljavanja insekata u kori drveta.
Kao što smo već pomenuli tretman u jesenjem periodu obavlja se fungicidima na bazi bakra (Cu). Primjenom bakra, koji je plave boje pa se u narodu se udomaćio naziv "plavo prskanje", suzbijamo i redukujemo prisustvio patogena koji su uzročnici mnogih bolesti koštičavog i jabučastog voća kao što su: monilioze i šupljikavost lista koštičavog voća, rogač šljive, baktriozna plamenjača jabučastog voća, kovrdžavost lista breskve i nektarine, krastavost plodova i druge bolesti.
Važno je napomenuti da za pojedina oboljenja jedino je adekvatno jesenje tretianje, ako smo ga izostavili borba sa tom bolešću u vegetaciji gotovo je nemoguća što je slučaj sa uzročnikom kovrdžavosti lista breskve i nektarine, a patogeni navedenih bolesti prezimljavaju u krošnji voćaka u pukotini kore, rak ranama, trulim plodovima, pupoljcima iz tog razloga naročito ako je bolesti bila prisutna tokom predhodne vegetacije potrebno tretirati voćnjak u jesen kako bi se umanjilo i potpuno uništilo prisustvo patagena pri prezimljavanju.
Infekcija može započeti i ostvariti se u toku kasne jeseni i blagih zimaskih mjeseci kako se dešava posljednjih godina. Zato je prskanje potrebno obaviti na vrijeme kako bi se mogućnost za zarazu u proljeće sveo na najmanju moguću mjeru.
Preporučuje se tretiranje započeti kada temperature nije ispod 10-12 oC, po mirnom i suvom vremenu bez vjetra uz utrošak vode od 800 do 1.000 l/ha i uz sporije kretanje atomizera ili prskalice kako bi tečnost dospjela do svake grane i prioinila. Ako nakon prskanja nastupi kišni period smatra se da je tečnost sprata sa grana pa se postupak ponovlja. P
Potrebno je kompletno stablo istretirati od krošnje do debla tako dobro da čak tečnost kaplje u narodu se često ovo zove i "kupanje stabla". Ako se uoči da neki dijelovi nisu dobro zahvaćeni bakrom tretman se može i ponoviti. Njime se, osim gljiva, uspješno suzbijaju i fitopatogene bakterije.
S obzirom da je na tržištu mnogo preparata na bazi bakra u raznim njegovim oblica obavezno se treba pridržavati upustva doza i preporuka samog proizvođača.
Bakar iz bakarnog oksihlorida predstavlja najperzistentniji oblik bakra sa izrazitim učinkom u suzbijanju prouzrokovača biljnih bolesti. Nabrojat ćemo neke: Bakarni oksihlorid -50 se koristi u koncentraciji 0,5%, Cuprozin wp 35 u koncentraciji 0,3%, zatim Nordox, Cuprabalu Z i dr. Važno je napomenuti da koncentracije pojedinih preparata nisu iste za koštičave i jabučaste vrste pa i na to obratite pažnju.
Voćari mogu i sami napraviti bordovsku čorbu ili juhu što su stariji ranije i činili.
Za pripremu rastvora potrebno je u 100 litara vode dodati 2 kg plavog kamena, 0,8 negašenog ili 2,4 kg gašenog kreča. Kreč razmutiti i procjediti kroz gazu. Kada se plavi kamen rastopi sipa se u bure sa krečnim mlijekom.
Pripremljene otopine bakarnih preparata treba istog dana potrošiti jer se dejstvo gubi stajanjem. Samo voćari koji ne propuštaju jesenje prskanje i sva druga, zimsko i u vegetaciji, mogu očekivati stabilne, redovne i kvalitetne prinose.
Tagovi
Autorica
