Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mirovanje loze
  • 14.12.2024. 16:00

Zimsko mirovanje vinove loze - šta treba znati?

U period mirovanja organi vinove loze ne stupaju istovremeno, niti u njemu podjednako dugo ostaju.

Foto: Shutterstock/Snezana Vasiljevic
  • 144
  • 44
  • 0

Posmatranja pojedinih fenofaza vinove loze pokazala su da njihovo trajanje u velikoj mjeri zavisi od meteoroloških uslova i temperature. Kada je riječ o periodu mirovanja, takozvanom zimskom odmoru, razlikujemo endogeni (biološki) i prinudni (ekološki). 

U ovaj period organi vinove loze ne stupaju istovremeno, niti u njemu podjednako dugo ostaju.

Tokom prinudnog mirovanja, vidljivih znakova rasta još nema, ali se javlja fenomen "suzenja" loze (kretanje sokova, op.aut.). Takođe, u ovoj fazi započinje aktiviranje okaca, kao početak rasta lastara. Dakle, ova faza je samo prividno odvojena od perioda vegetacije i generalno traje od otpadanja lišća u jesen do aktiviranja okaca u proljeće.

Najvažniji radovi u vinogradu tokom zimskog perioda

Endogeno (biološko) mirovanje pupoljaka počinje u toku vegetacionog perioda, krajem avgusta, a završava se krajem decembra. Prinudno se nastavlja do početka vegetacionog perioda.

Kada je najizraženije?

Povezanost perioda vegetacije i perioda mirovanja posebno se ogleda u akumuliranju organskih materija u stablu i korijenu čokota. Počev od pune zrelosti grožđa, rezerve organskih materija u organima rastu i svoj maksimum (prvi maksimum skroba) dostižu krajem novembra. Ovo stanje se uzima kao momenat najizraženijeg zimskog mirovanja čokota vinove loze. Ono se ne ispoljava kod svih sorti vinove loze istovremeno. Sorte koje ranije ulaze u period vegetacije, ranije stupaju u period mirovanja od onih koje kasnije ulaze u period vegetacije. Kod prvih, to je početak novembra, a kod drugih kraj novembra.

Drugi maksimum skroba javlja se u februaru - martu i povezan je sa premiještanjem hranljivih materija iz korijena prema pupoljcima (okcima) i transformacijom šećera u skrob uslijed povišenih temperatura.

Uticaj temperature i svjetlosti na vinovu lozu

Načelno, razlikuje se period vegetacije (april - oktobar) i period zimskog mirovanja (novembar - mart). U našim agroekološkim uslovima, vinova loza je u periodu endogenog (biološkog) mirovanja do sredine januara kada nastupa prinudno ili ekološko, koje najviše zavisi od temperature.

Sa povećanjem temperature i dostizanjem biološke nule (10oC), aktivira se korijenov sistem, započinje cirkulisanje sokova i nastupa faza "suzenja". Ovim se načelno završava period zimskog mirovanja.


Tagovi

Biološka nula Mirovanje loze Endogeno mirovanje Prinudno mirovanje Aktiviranje okaca Opadanje lišća Maksimum skroba Završetak mirovanja loze


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijalizovan za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtarstvo i fitomedicinu.