Uticaj klime i zemljišta na vinovu lozu

Proizvodnja kvalitetnog grožđa i vina zavisi od odnosa različitih činilaca kao što su lokalitet, klimatski uslovi, zemljište i geologija, sorta i primijenjene agro i ampelotehničke mjere. Doprinos svakog od njih je daleko od saglasnosti s obzirom na složenost međusobnih odnosa.

Kako navodi stručnjak za vinarstvo i vinogradasrtvo, mr. Alen Predić, viši stručni saradnik u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske, "interakcija životne sredine u kojoj se gaji vinova loza i čokota, obuhvata koncept terroira, koji uključuje teritorijalni, ekofiziološki, enološki, stilski, promotivni i pravni identitet."

Pojašnjava da se terroir često definiše kao interaktivni ekosistem nekog područja kojeg čine klima, zemljište i sorta vinove loze.

Terroir koncept

Riječ "terroir" je francuskog porijekla i koristi se za opis prirodnog staništa nekog vinogradarskog regiona, a predstavlja kombinaciju uticaja zemljišta, topografije (nadmorske visine, geografske širine i položaja vinograda), klimatskih faktora (padavine, vjetar, učestalost magle, insolaciju, srednju vrijednost maksimalnih i minimalnih temperatura), kao i karakter i kvalitet grožđa koji se uzgajaju na određenom području. 

Svaki vinograd na nekom području ima svoj jedinstveni koncept terroira, naglašava ovaj tručnjak, istaknuvši da se on ogleda u kvalitetu vina i manje-više se mijenja iz godine u godinu bez obzira na različitu tehnologiju proizvodnje vina. Osnovna suština je da su svi njegovi dijelovi prirodni bez ikakvog uticaja drugih faktora. Koncept se mora razumjeti kao međuzavisni odnos između prirodne sredine, sorte vinove loze, fiziologije biljke i njene molekularne ćelijske biologije.

"U zemljama Novog svijeta, Južnoj Africi, Sjevernoj i Južnoj Americi, je definisan kao veza između ogromnog topografskog biodiverziteta, uticaja klime i temperature, kao faktora koji igraju veoma značajnu ulogu u kvalitetu budućeg vina, dok zemlje Starog svijeta svrstavaju uticaj tipa zemljišta i položaj vinograda kao faktore koji takođe igraju značajnu ulogu u kvalitetu budućeg vina", ističe Predić. 

Uticaj klime na lozu 

Poljoprivredna proizvodnja, a posebno vinogradarstvo, je u velikoj zavisnosti od uticaja klime u toku godine. Vinova loza je biljka umjerenijih klimata, najčešće umjereno kontinentalne i mediteranske. Klimatske promjene u toku posljednjih nekoliko godina omogućavaju njeno gajenje i velike uspjehe u proizvodnji vinskog grožđa i u uslovima oštrijih kontinentalnih klimata, na lokalitetima gdje se ranije nije gajila (Velika Britanija, Švedska). 

"Najveći dio vinogradarske proizvodnje nalazi se između 35. i 50. paralele sjeverne geografske širine i između 30. i 45. paralele južne geografske širine. Proizvodnja plemenite vinove loze praktično je nemoguća u suptropskom i tropskom pojasu", kaže naš sagovornik, dodavši da je, osim toga, proizvodnja grožđa na većim nadmorskim visinama vrlo komplikovana zbog niskih temperatura u toku jeseni i zime. 

Najbolji položaji za podizanje vinograda su južni, jugoistočni i jugozapadni. S dobrim izborom vinogradarskog položaja povećava se kvalitet grožđa, a smanjuje rizik od propadanja usjeva. Klimatske promjene odražavaju se i na vrijeme sazrevanja grožđa u mnogim regijama širom svijeta. 

Temperature u toku vegetacije su mjera sazrevanja mnogih sorti u kojima uslovi variraju od hladne ka toploj klimi. Iako mnogi vinogradarski regioni u južnoj Evropi imaju tipičnu mediteransku klimu, s dugim, toplim i suhim ljetima, u centralnom i sjevernom dijelu kontinenta je zastupljena kontinentalna i vlažna klima s blagim i kišnim ljetima. 

U mnogim Mediteranskim vinogorjima, vinogradi su podložni uticaju visokih nivoa radijacije u interakciji s visokim temperaturama i niskom količinom padavina i vode u zemljištu, što u velikoj mjeri ograničava produktivnost vinove loze. 

"Zbog toga niska bujnost teži smanjenju težine bobica, sadržaja šećera i prinosa. I druge organoleptičke osobine bobice, kao što su boja, aroma i mirisna jedinjenja, su također ograničeni solarnom radijacijom i sušom. To, može da dovede do veoma nestabilnih vina, s visokim sadržajem alkohola i veoma niskim sadržajem kiselina", pojašnjava Predić, upozorivši kako i niske temperature mogu izazvati štetu.

Zima s temperaturama ispod -30°C, kako dodaje, nanosi velike štete vinovoj lozi. Kada je njena životna aktivnost manja, ona je otpornija na hladnoću. Problem joj mogu predstavljati i kasni proljetni te rani jesenji mrazevi. 

"Mladi lastari dužine 4-5 cm pri temperaturama od -2,5°C izmrzavaju veoma brzo. Okca izmrzavaju na temperaturi od -3 do -4°C, dok cvasti stradaju na 0°C ukoliko nastupe kasni proljetni mrazevi. Rani jesenji, najveću štetu nanose lišću tako da na temperaturama od -4°C ono počinje da izmrzava, što uvodi lozu nespremnu u period mirovanja", kaže savjetodavac, napomenuvši da ipak, kod velikog broja sorti, okca mogu podnijeti temperature od -15 do -24°C, a lastari i do -26°C. 

Osim toga, temperatura može i pozitivno da utiče na kvalitet grožđa i vina. Loza je biljka dugog dana i u uslovima kratkog dana ispoljava usporeno rastenje lastara, a ubrzani rast korijena. Vlažnost zraka je također bitan faktor u rastu i razvoju čokota. Optimalna vlažnost je od 70 do 80 posto, a ako je niža može doći do sušenja čokota, a kada je viša listovi su osjetljiviji na gljivične bolesti.

Raspored i količina padavina su od izuzetne važnosti za rast i razvoj vinove loze. "Ako je godišnja suma padavina ispod 300 mm onda se ona može uspješno gajiti. Veće količine padavina u vrijeme cvjetanja mogu dovesti do smanjenja prinosa grožđa, a u vrijeme sazrijevanja grožđa dolazi do pucanja bobica i razvoja sive plesni koji može u potpunosti uništiti rod", pojašnjava Predić.

Uticaj zemljišta na vinovu lozu

Dok se vinova loza gajila na vlastitom korijenu nazivali su je biljkom siromašnih zemljišta jer je uspijevala na svim tipovima zemljišta, osim na močvarnim i zaslanjenim. Na različitim tipovima, pod istim klimatskim uslovima, jedna sorta daje potpuno drugačiji prinos i kvalitet grožđa i vina, što znači da je izbor zemljišta vrlo bitan faktor pri podizanju vinograda. 

Kako ističe naš sagovorik, najznačajnija obilježja zemljišta kao ekološkog činioca su: fizička struktura, hemijski sastav, vodne i termičke osobine i mikroorganizmi. Za razliku od klime, zemljište je više izloženo promjenama pod uticajem čovjeka. 

"Vinogradarsko zemljište je na reljefno izraženim položajima, koje je slabije plodno, duboko i dobro aerirano, na kojima vinova loza ne donosi visoke prinose, ali daje grožđe s visokim sadržajem šećera. Ova definicija proizilazi iz činjenice da se visok kvalitet grožđa može dobiti samo pri niskim prinosima", kaže savjetodavac.

Navodi i kako zemljište ima ključnu ulogu u vinogradarstvu jer definiše dubinu sadnje, razvoj korijenovog sistema i kontroliše apsorpciju mineralnih elemenata i vode. Njegove karakteristike su jedan od najvažnijih faktora u gajenju loze. Međutim, tip zemljišta predstavlja determinantu kvantiteta i kvaliteta proizvedenog grožđa.

Kako kalemiti vinovu lozu?

"Zemljište indirektno ispoljava svoj uticaj na vinovu lozu kroz zadržavanje toplote, održavanje vodnog kapaciteta i sadržaja mineralnih elemenata. Ono apsorbuje toplotu preko svoje boje i teksture, što pozitivno djeluje na sazrijevanje grožđa i zaštitu od mraza", pojašnjava i napominje kako je varijabilnost tla glavni izvor asinhronog razvoja bobice i lošijeg kvaliteta vina. 

Na zemljištima najboljih osobina ili pak onim lošijim, korijen vinove loze svojim rastenjem prinuđen je da traži vodu i mineralne materije. Pri nedostatku vode, u vrijeme kada je ona čokotu najpotrebnija, vinova loza doživljava stres pri kojem se grožđe bolje razvija nego lišće i lastari. No, kako kaže savjetodavac ovo je pozitivna osobina jer nastaju bobice manjih dimenzija s većom količinom soka u odnosu na veličinu pokožice što dovodi do manjih prinosa grožđa. 

"Samim tim dobijaju se vina boljeg kvaliteta. Ukoliko bi vinova loza dobila više vode, tada bi razvoj grožđa bio slabiji, dok bi rast listova i lastara bio bolji, pri čemu bi se dobila vina lošijeg kvaliteta", naglašava ovaj stručnjak. 

Kako drvene bačve utiču na vino? Evo 9 zanimljivosti o njima

Zemljišta koja su siromašnija u gornjim slojevima primoravaju korijen vinove loze da prodire dublje u tlo u potrazi za vodom i mineralnim materijama, zbog čega dubina igra ključnu ulogu u razvoju grožđa. Plitka, s većom količinom pijeska u svom sastavu, apsorbuju više toplote što dovodi do ranijeg sazrijevanja grožđa. Ovo je dobra osobina kada se vinova loza gaji u hladnijim regionima, ali je loša kada se vinova loza gaji u toplijim regionima. 

"Mineralna ishrana u vinogradarskoj praksi ima veliki značaj. Njen optimalan režim se uspostavlja za vrijeme podizanja vinograda", kaže Predić i dodaje da veliki uticaj na usvajanje mineralnih materija ima vodni režim zemljišta, jer bez odgovarajuće vlažnosti nema rastvaranja i usvajanja ovih materija od strane korijena. Da bi se izbjegle negativne posljedice na prinos i kvalitet grožđa, vina, ali i funkcije rasta i razvoja vinove loze potrebno je redovno i blagovremeno vršiti đubrenje, prihranjivanje i navodnjavanje.