Koje agrotehničke mjere primjeniti prilikom sadnje vinove loze?

Blaga zima, pogodovala je većini gajenih biljaka, ali će upravo zbog toga borba sa štetočinama ove godine biti neizvjesna. Nije bilo puno jakih mrazeva koji bi donekle pomogli u suzbijanju štetnih organizama u voćanjacima, ali sa druge strane blaga zima dozvolila je da se svi radovi u zasadima obave bez žurbe. Tu prije svega mislimo na rezidbu, ali i sadnju. 

Anđelka Gvozdenović, inženjer voćarstva i vinogradarstva, preporučuje proljećnu sadnju vinove loze obaviti čim se tlo prosuši i zagrije (od sredine marta do sredine aprila), jer kaže da jesen treba iskoristiti za kvalitetnu pripremu zemlje kako i zahtjeva loza. Njoj treba stvoriti što povoljnije uslove u zemljištu za razvoj korjena i nadzemnog dijela čokota, s obzirom na činjenicu da će loza na mjestu sadnje provesti najmanje 15 godina.

Šta treba znati prije podizanja vinograda

"Postupak koji bi trebalo da ispoštuju svi koji žele dobro i dugo plodonošenje u svojim vinogradima je da u jesen neposredno prije rigolovanja razbacaju organska i mineralna đubriva po cijeloj površini, a nakon toga slijedi duboko rastresanje, drobljenje i prevrtanje zemlje, odnosno rigolovanje i to se obavlja na dubini od 60 - 90 cm, ali uglavnom oko 70 centimetara", napominje Gvozdenović. 

Ne sadite kalemove u neslegnutu zemlju 

Rigolovanje se mora obaviti najmanje tri mjeseca prije sadnje jer je potrebno da se tlo slegne. Nikako ne treba saditi kalemove u neslegnutu zemlju. Pred samu sadnju, obavlja se neposredna priprema zemljišta pomoću tanjirača, drljača, rotofreza čime se vrši dodatno sitnjenje i ravnanje tla.

"Na većim površinama neophodno je sprovesti mehanizovanu sadnju, radi uštede vremena što se svakako postiže upotrebom hidro - mehaničkom sadnjom pomoću vodenih sondi odnosno hidrobura. Pored toga što se na taj način obavlja mehanizovano kopanje rupa, hidroburom se automatski zalijeva i đubri rastvorom mineralnih đubriva. Jedino se u tom slučaju korjen sadnice mora više skraćivati i to na 2,5 - 3 centimetra." 

Nakon sadnje, zalijevajte kalemove 

Prije sadnje poželjno je da se korjen kalema umoči u žitku kašu spremljenu od goveđe balege, ilovače i vode, kako bi se očuvala vlaga i omogućilo bolje priljubljivanje zemlje za korjen. Nakon stavljanja kalemova u rupu, zemlja se nagrne i dobro sabije najčešće nogom. Kalemove treba zalijevati narednih dana. U predstojećem periodu pažnja se usmjerava na održavanje tla, kako u redu tako i u međurednom rastojanju.

Pripremite pravilno lozne kalemove za sadnju

Nije poželjno zasnivanje zasada na tlu gdje su prethodno bile neke višegodišnje drvenaste biljke, kao na primjer, stari vinograd, voćnjak, šuma, razno šiblje. Nakon krčenja takve parcele treba 'odmoriti' dvije do tri godine, što podrazumjeva intenzivnu obradu uz gajenje ratarskih usjeva - najbolje je gajiti pojedine leguminoze čime bi se zemljište obogatilo azotom.

Radi popravke plodnosti zemljišta potrebno je uraditi analizu tla jer samo tako možete znati kakva je plodnost i koliko đubriva je potrebno.

Rezidba, vezivanje lastara i obrada međurednog prostora

U vinogradima koji su u rodu, do sada se uveliko obavlja rezidba, prskanje sredstvima na bazi bakra, u toku je vezivanje lastara za žicu, kao i obrada međurednog prostora, freziranje i borba sa korovima. Kasnije kada prođe opasnost od poznih proljećnih mrazeva proizvođače čeka prorjeđivanje lastara.

Gvozdenović napominje da će ova godina biti zahtjevnija u pogledu zaštite od štetočina jer su mnoge forme insekata prezimile, izostanak jakih mrazeva je učinio svoje, ali, dodaje da je ključ u toj borbi, redovno obilaženje vinograda i pravovremena primjena odgovarajućih preparata za zaštitu.