• Vinova loza
  • 27.11.2019. 08:00

Pripremite pravilno lozne kalemove za sadnju

Treba saditi tako da spojno mjesto bude u nivou površine zemlje. Na nagnutim terenima uslied erozije na gornjim dijelovima parcele dolazi do spiranja, a na nižim do zatrpavanja. Na onim višim, spojna mjesta postaju ogoljena, a na nižim zatrpana.

Foto: Gordana Nastić
  • 179
  • 14
  • 0

Sadnja vinove loze ne može da se obavi bez dobro pripremljenih loznih kalemova. Zbog toga je važno na vrijeme pripremiti kvalitetan sadni materijal, koji zadovoljava anatomsko morfološke, fiziološke, genetske i zdravstvene kriterije. Drugim riječima, lozni materijal, treba da ima ogovarajuću deklaraciju o kvalitetu, sertifikat o autentičnosti i čistoći sorte i uvjerenje o zdravstvenom stanju. Tek poslije izvršenog pregleda, treba provesti neophodne pripreme za sadnju.

Prvo treba pregledati kalemove

Nebojša Mladenović, savjetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo, ističe da vrijeme od iznošenja loznih kalemova do njihove sadnje treba da bude što kraće. Zato je važno da se prije ove operacije, materijal dobro pregleda kako bi se odbacile loše sadnice i obavilo skraćivanje lastara na jedan do dva okca i korjenova na 10 do 12cm. Priprema kalemova treba da se odvija na zaštićenom mjestu, kako oni ne bi bili izloženi suncu i vjetru. Vinogradari mogu da ih održe u dobrom stanju kvašenjem ili provizornim topljenjem u vlažnom pijesku. Tako pripremljeni moraju biti zasađeni u roku od dva do tri dana.

U našim klimatskim uslovima, kalemove treba saditi kada su u fazi zimskog mirovanja. To treba uraditi početkom proljeća ili u jesen. Sadnju je najbolje obaviti tokom marta mjeseca, odnosno čim se zemlja ocijedi i zagrije. Dubina sadnje vinove zavisi od reljefa i klime. U načelu, treba saditi tako da spojno mjesto bude u nivou površine zemlje. Na nagnutim terenima uslied erozije na gornjim dijelovima parcele dolazi do spiranja, a na nižim do zatrpavanja. Na onim višim, spojna mjesta postaju ogoljena, a na nižim zatrpana. Da bi se to ublažilo na višim dijelovima, sade se tako da budu 3 - 4cm ispod, a na nižim 3 - 4cm iznad površine zemlje. Dubina sadnje iznosi 35 - 40 cm.

U našim agroklimatskim uslovima kalemove treba saditi kada su u fazi zimskog mirovanja

"Jamiće je najjednostavnije iskopati ručno pomoću ašova i oni mogu imati trokutasti ili pravokutni oblik. Dubina treba da bude 5 - 10 cm veća od dužine korjenovog stabla sadnog materijala u prečniku od 40 cm. Mjesto za kopanje jamića obilježava se kočićima prilikom razmjeravanja redova i sadnih mjesta", objašnjava Mladenović.

Prema njegovim riječima, tehnika sadnje vinove loze u jamiće najstariji je i još uvijek veoma pristupačan način. Kopanje treba uskladiti sa dinamikom sadnje kalemova kako ne bi stajali duže vrijeme otvoreni i bili izloženi isušivanju. Oni koji su duže čuvani, obavezno treba držati potopljene u vodi, iznad spojnog mjesta do 24 sata. Prije nego što se posade, zbog boljeg prijema žile, treba ih umočiti u rastvor bakarnog preparata zbog dezinfekcije, a poslije toga u žitku smjesu goveđe balege i glinovite zemlje. Ovako pripremljene treba staviti u iskopane jamiće. Nije, međutim, preporučivo da se svi kalemovi odjednom raznesu do jamića.

Šta treba znati prije podizanja vinograda

"Kada se kalemovi raznesu do jamića, sadnju treba početi tako što se na njihovo dno prvo ubaci sloj od 5 - 6 cm trošne, plodne i umjereno vlažne zemlje, od čega se sačini blaga humka. Potom se bazalni dio kalema stavlja na vrh humke, a rukama rasporede žile tako da zauzme simetričan raspored kako bi zahvatile sve strane jamića. Spojno mjesto treba da bude 2 - 3 cm iznad zemljine površine naslonjeno na marker koji je postavljen za obilježavanje mjesta za sađenje", naglašava savjetodavac.

Obavezna je dezinfekcija zemljišta

On takođe ističe da korjenov sistem treba da zauzme polukružni položaj, a zemlja se u jamiće vraća obrnutim redom. Poslije postavljanja kalema, preko žila se nabaca sloj rastresite, plodne i umjereno vlažne zemlje, visine 15 - 20 cm. Nakon toga, dodaje se mješavina pregorjelog stajnjaka 4 - 5cm i sitnijih zemljišnih frakcija. Kada se to uradi, onda obavezno pristupiti blagom sabijanju, zbog izbacivanja vazduha i zalivanja u količini od 3 - 5 litara vode po jamiću. Prije zatrpavanja, obavezno treba dodati oko 150 grama kompleksnog mineralnog đubriva NPK, sa većim sadržajem fosfora i kalija.  Obavezna je i dezinfekcija tla protiv insekta koji mogu da oštete i unište mlade lastare. Sredstva treba rasturiti oko spojnog mjesta u krug, tako da budu u prečniku od 20 - 25  cm. Kada se to završi obavezno oko ovako popunjenog jamića napraviti humku.

Humku obavezno obrazovati motikom

"Uloga humke je da kalem i spojno mesto sačuva od isušivanja, mehaničkih povreda, da mlade lastare sačuva od lomljenja i pripeke i da njegove nježne dijelove zaštiti od napada štetočine i kasnog proljetnog mraza i grada. Prije njenog formiranja treba postaviti i odgovarajuće kočeve koji će služiti kao naslon mladoj lozi", kaže on.

Poručuje vinogradarima da humku obavezno formiraju motikom tako što će navući sitnu, umjereno vlažnu zemlju sa ciljem da se pokrije nadzemni dio kalema. Može se i rukom usitniti da bi bila što finije strukture. Visina zavisi od tipa tla. Na pjeskovitom i lako propusnom je 10 - 12 cm dok na težem, vlažnom i smoničavom, humka dostiže visinu od 6 - 8 cm. Visina sloja zemlje u njoj računa se od najvišeg okca na lastaru kalema. Krajnje oblikovanje obavlja se ručno. Ovom operacijom završeni su svi postupci oko sadnje ožiljenih kalemova vinove loze.


Tagovi

Sadnja vinove loze Lozni kalemovi Nebojša Mladenović Okopavanje jamića Mladi lastari Vinogradari Ožiljeni kalemovi


Autorica

Gordana Nastić

Dugogodišnja novinarka, koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi