• Vinogradarstvo
  • 12.02.2019. 09:00
  • Brčko distrikt, Bukvik

Dragan Pajić na djedovini podigao vinograd - danas ima vrhunska vina

Mnogi prijatelji Dragana Pajića bili su skeptični kada im je kazao da želi zasaditi vinograd u selu Bukvik. Međutim, on nije obraćao pažnju na njih već je odlučio da slijedi svoju viziju. Zahvaljujući tome, imanje porodice Pajić danas krase vinogradi koji se prostiru na šest i po hektara, te vinarija u kojoj teku crvena, roze i bijela vina.

Foto: Arhiva Vinarije Pajić/Snježana Karić
  • 171
  • 44
  • 0

Kada je prije šest godina Dragan Pajić iz Brčkog odlučio da na svojoj djedovini u obližnjem selu Bukvik zasadi prve čokote grožđa niko nije ni slutio da će tu jednog dana niknuti vinograd iz kojeg će poteći kvalitetna vina. Ovo selo, smješteno na obroncima planine Majevice, poznati je ratarski kraj zbog čega su mnogi bili skeptični kada im je Pajić kazao kako želi upravo tu da zasadi vinograd i pokrene svoju vlastitu vinariju.

Mnogi njegovi prijatelji su ga čak i odvraćali od toga tvrdeći da će uzalud "baciti" novac. Međutim, on nije obraćao pažnju na njih već je odlučio da slijedi svoju viziju. Zahvaljujući tome, imanje porodice Pajić danas krase vinogradi koji se prostiru na šest i po hektara, te vinarija u kojoj teku crvena, roze i bijela vina.

Dragan Pajić: Vinogradi u ovom kraju spominju se početkom 18. st.

Pajić kaže da se ideja o vinogradu rodila sasvim spontano jer je često poslom odlazio u Austriju i prolazeći kroz Hrvatsku i Sloveniju vidio zasađene vinograde na mnogim lokacijama, koje su čak nepristupačnije od one koju je naslijedio u selu Bukvik.

"Uvidom u zemljišne knjige koje datiraju još od davne 1718. godine naišao sam na podatak da su se mnoge parcele u selu Bukvik u to vrijeme zvale "vinogradi". Čak i danas ima poneka parcela koja se u gruntovnim knjigama tako vodi. Tragom tih podataka, ali i uvidom u crkvene knjige i priče nekih starijih osoba, saznali smo da su na tom području nekada bile zasađene vinove loze. Međutim, pod najezdom Otomanskog carstva vinova loza je iskrčena i tu su zasađene neke druge kulture. Od tada više niko tu nije uzgajao vinovu lozu", započinje svoju priču Pajić.

Prnjavorački zet na sjeveru Bosne proizvodi vino za francusko tržište

On dodaje da mu je to bio dodatan podstrek da baš on bude taj koji će vratiti vinovu lozu u selo. Dodatan motiv Pajiću je bila činjenica da se u blizini Brčkog nalazi Slavonija koja je poznata po dobrim i kvalitetnim vinima.

Mnoge parcele u selu Bukvik početkom 18. stoljeća su se zvale "vinogradi"

"Slavoniju od Brčkog dijeli samo Sava i ne vidim razlog da se vinova loza može uzgajati tamo, a ne može u Posavini. Moj entuzijazam djelili su i dr Dragoljub Žunić, profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, i Vladimir Panajotović, enolog, koji su od prvog dana angažovani na razvijanju mog vinograda", pojašnjava Pajić.

Prva vina iz vinarije potekla prije tri godine

Prvi čokoti na imanju porodice Pajić zasađeni su 2013. godine na visoravni, koja se nalazi na oko 100 metara nadmorske visine. Tri godine kasnije, prema priči direktora vinarije "Pajić" i inženjera poljoprivrede Ilije Jovičića, obavljena je prva berba, i tada su ujedno potekla i prva vina u vlasništvu ove porodice.

"Imali smo prvo oko četiri hektara pod zasadima vinove loze, a onda smo u proljeće prošle godine zasadili još oko 2,5 hektara. Na proljeće ove godine planiramo da zasadimo dodatnih 2,8 hektara. To znači da ćemo od ove godine imati pod zasadima oko osam hektara", pojašnjava nam Jovičić. Dodaje da ne namjeravaju na tome stati jer imaju ambicije da pod zasadima imaju bar deset hektara.

Naši sagovornici kažu da su zasadili veoma kvalitetne sorte koje nešto ranije sazrevaju, odnosno sovinjon, šardone, a imaju i merloa, koji je dao neočekivano dobre rezultate.

Bernard Kozina: Vina koja dolaze na ocjenjivanje su iznimne kakvoće

U prošloj godini su uspjeli da naprave čak 40.000 butelja vina, a na tržište su izbacili pet vrsta vina sorti "Chardonnay", "Rose", "Sauvignon Blanc" i "Merlot Barrique".

Moderna tehnologija i poluorganska proizvodnja

Jovičić nam pojašnjava da vinarija "Pajić" radi po modernim tehnologijama, koje zahtijevaju kontrolisano i tiho vrijenje.

Na imanju je stalno angažovan stručni tim od pet osoba, a u sezoni, koja počinje već od polovine februara i traje do kraja oktobra, angažovano je još dodatnih desetak osoba. Naš sagovornik ističe da je proizvodnja vina poluorganska jer je tretiranje hemijskim sredstvima svedeno na minimum.

"Ne uništavamo korov s hemijskim sredstvima, već to radimo ručnim okopavanjem i mehanizovanim putem. S druge strane borba s bolestima vinove loze je svedena na minimum. Od sredstava koji se koristi za zaštitu tu su uglavnom bakar i sumpor", ističe Jovičić.

Josip Brkić: I od Blatine se može napraviti zanimljivo biodinamičko vino

On dodaje da vinariji kojom rukovodi nije bitno koliko će vina proizvesti već kakvog je ono kvaliteta. Jovičić pojašnjava da je kvalitet vina uslovljen rodom po čokotu, koja se kreće od dva kilograma do nekih 5-6 kilograma pa čak i više.

Direktor vinarije "Pajić" i inženjer poljoprivrede Ilija Jovičić

"Mi smo rodnost čokota ograničili na dva kilograma iz razloga da bi sadržaj šećera u grožđu bio dobar. Samo velikim sadržajem šećera i izbalansiranim odnosom kiselina i šećera može da se stvori vrhunsko vino, što smo mi uspjeli", kaže Jovičić.

Proizvodnja pod budnim okom stručnjaka

Na njegovu priču nadovezuje se i Pajić koji kaže da se cijeli proces proizvodnje sprovodi pod budnim okom stručnjaka, a kao rezultat toga su brojna priznanja koja su dobili za kvalitet.

Pajić kaže da je krajem 2017. godine plasirao prve boce vina na tržište, prvenstveno na lokalno, i to u specijalizovanim ugostiteljskim objektima. S vremenom se proširio na Banjaluku, Derventu i Prijedor. U planu je da manju količinu vina izveze u Srbiju, ali i Mađarsku, te Austriju.

Pajić kaže da nema u planu prodaju na veliko, niti da vina plasira u velike tržne centre i markete, jer količinama ne može da parira vinima koja se tamo prodaju. Govoreći o tržištu, Pajić ističe da mu najviše smeta "poplava" raznih vina, upitnog kvaliteta, koja se mogu naći u marketima i prodavnicama.

"Ne obraćamo pažnju na to šta kupujemo na našem tržištu i ne znamo da cijenimo domaću proizvodnju. Treba raditi kampanje na podizanju svijesti kod građana o tome da cijene domaću proizvodnju jer domaće je domaće", kategoričan je Pajić.

Dobro znam što će biti u mojim vrećicama kada pođem u goste ovih dana

Dodaje da je svojim primjerom pokazao kako uz dobru viziju i čvrstu volju ništa nije nemoguće.


Fotoprilog


Tagovi

Dragan Pajić Vinarija Pajić Bukvik Brčko Ilija Jovičić Vinogradi


Autorica

Snježana Karić

Snježana Karić

Snježana je diplomirana novinarka, komunikologinja sa dvadesetogodišnjim radnim iskustvom u medijima u BiH. Aktivna je članica Udruženja BH novinari i velika zaljubljenica u prirodu i ljekovito bilje. Uživa da fotografiše svijet oko sebe, putuje i isprobava dobra vina.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi