• Klizišta
  • 05.02.2019. 14:00

Krivac za poplave? I nelegalna sječa!

Ipak ovo nevrijeme i ova količina vode prevazilazi mogućnosti apsorpcije šumskih sistema. Velike količine padavina u kratkom periodu ne može zaustaviti nikakva šuma. Ali, naravno, može ublažiti posljedice, rekao je Ahmet Lojo, predsjednik Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH i profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu.

Foto: Pixabay/Arcaion
  • 116
  • 39
  • 0

Poplava koja je proteklih dana zatekla stanovništvu u Srednjebosanksom i Zeničko-dobojskom kantonu povlači se iz kuća i sa zemljišta, no šteta koju je napravila, još dugo će se pamtiti u narodu. 

Kod ovakvih situacija najčešće su oči uprte u nebo uz vapaj: "Što smo Bogu skrivili?!". Jedni "krivca" traže gore, a drugi, realno, u onima koji upravljaju vodnim gospodarstvom, koji su dopustili začepljene kanale. No, u ovakvim situacijama krivca treba tražiti i u onima koji upravljaju šumama

Naime, poplava osim što je uništila imovinu onih koje je zatekla, i dalje postoji opasnost od klizišta. Podsjetimo se, porodica Topić ne smije se vratiti u svoju kuću jer im prijeti klizište. 

Poplava: Topići moraju ostati uz kuću jer ne znaju kuda će s kravom

A do klizišta dolazi i zbog nelegalne sječe šume i uništavanja šumskog fonda koji imaju značajan uticaj na poplave, na što je za Radio Sarajevo ukazao Ahmet Lojo, predsjednik Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH i profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu. 

Šuma može ublažiti posljedice 

"Ipak ovo nevrijeme i ova količina vode prevazilazi mogućnosti apsorpcije šumskih sistema. Velike količine padavina u kratkom periodu ne može zaustaviti nikakva šuma. Ali, naravno, može ublažiti posljedice. Nelegalna sječa svakako jeste problem i, što je bitnije, ova negativna praksa podstiče pojavu klizišta", pojasnio je Lojo i dodao da se to najbolje vidi na primjeru naše države, jer u mjestima gdje je masovno prisutna nelegalna sječa i imamo najveći broj klizišta.

"Za ove poplave ne može biti samo kriva nelegalna sječa, problem je mnogo dublji od ovog. Ali, svakako tamo gdje imamo više sječe imamo i više negativnog posljedica poplava. Erozija zemljišta je poseban problem, to je čak veći problem od samih poplava", ističe Lojo prema čijim je riječima mnogo faktora koji utiču na pojavu klizišta.

"Neka zemljišta su pogodnija za nastanak klizišta i ako se na njima još ukloni šuma onda je to recept za katastrofu. Dakle, kvalitetnije upravljanje šumskim fondom doprinijelo bi smanjenju negativnih posljedica od poplava i klizišta", naglasio je.

Preventiva je najvažnija

Dodao je da je evidentno kako naše društvo nije pristupilo prevenciji ovog problema.

"Mi o poplavama govorimo kao o nekoj pojavi za koju postoji nekakav krivac, a pritom ne činimo ništa da to promijenimo. Prevencija je ključna, među tim preventivnim mjerama je i zaustavljanje nelegalne sječe šume, ali i iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta. Čak i legalno krčenje šume na privatnom posjedu može imati negativne efekte. Zaključak je da BiH ovom problemu ne pristupa strateški, a posebno u Kantonu Sarajevo koji se suočava s velikim brojem klizišta s kojih je šuma odavno nestala", zaključio je Lojo.

Nelegalna sječa

A kada govorimo o nelegalnoj sječi, podsjetimo se kako je u Republici Srpskoj, Republička šumska inspekcija u 2018. godini izvršila 1.709 kontrola, od čega je 725 ili 42% bilo sa nepravilnostima

Bespravna sječa: 551 prekršaj vrijednosti 750.000 KM, problem i lovci

U okviru planskih zadataka, redovnih i vanrednih kontrola i aktivnosti na realizaciji Akcionog plana za suzbijanje bespravnih sječa, krađa i nelegalnog prometa drvnih sortimenata, u 264 slučaja izvršeno je oduzimanje šumskih drvnih sortimenata u ukupnoj količini od 2.119 m³  čija vrijednost se procjenjuje na 182.838 KM.

Na kraju možemo zaključiti starom narodnom: Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada. 


Tagovi

Klizišta Nelegalna sječa Erozija tla Ahmet Lojo Upravljanje šumama


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi