Zašto u Federaciji BiH nema uzgojno selekcijskog rada?

Uprkos postojanju institucija čiji je posao servis poljoprivrednih proizvođača, u Federaciji BiH do dana današnjeg nije zaživio koncept efektivnog uzgojno selekcijskog rada u stočarstvu.

Poznato je da je stočarstvo nosilac poljoprivredne proizvodnje i najveći dio subvencija i izdavanja ide upravo na ovu granu agrara. Oni koji odlučuju, prema riječima, poljoprivrednog eksperta Dubravka Pocrnje, stručnjaka za animalnu proizvodnju i tehnologiju, nažalost ne razumiju trendove i koncept kvalitativne genetike.

"Institucije se umjesto razvojem i planiranjem istog bave maštanjem o štancanju beskorisnih dokumenata, međusobnom netrpeljivošću i vrtlarskom logikom promišljanja agrara. Nikako se odlučiti između toga žele li ozbiljnu proizvodnju hrane ili hobi poljoprivredu", kaže Pocrnja.

Potrebna jaka udruženja

Prilično su, ocjenjuje, otuđeni od pravog terena i problema koji danas ima selo, nažalost "više smetaju nego što koriste." Na ova razmišljanja ga je, kako ističe, nagnalo iskustvo u poslu.

"Svaki sastanak i dijalog bolje reći monolog završava zaključcima da treba planirati i kupiti nekakvu bazu podataka, koja bi basnoslovno koštala, pa onda ide pitanje ko bi izdavao rodovnike i zauzeo položaj u toj zamišljenoj hijerarhijskoj piramidi da što manje radi, a ima veće ovlasti i slično", kaže ovaj ekspert.

Podsjeća i da ni jedna institucija u FBiH nije niti pokrenula zahtjev za članstvo u ICAR-u (Međunarodnoj organizaciji za kontrolu proizvodnosti), te da također ne razmišljaju da su samo servis i da su potrebna jaka udruženja, jer oni su ti kojih se uz Ministarstvo poljoprivrede najviše tiče taj posao.

Uzgojno-selekcijski rad u proizvodnji mlijeka: Ko kaže da ne može u BiH?

"Oni bi trebali birati kome dati taj posao da ga što efikasnije radi! Za početak trebali bi posjetiti Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske. Ljudi su praktično pokrenuli taj posao sa mrtve tačke, kolege koje tamo rade imaju potrebno znanje i nevjerovatan entuzijazam i volju da pomognu farmerima", ističe Pocrnja, dodavši kako je trebalo posjetiti ovogodišnje Savjetovanje koje su organizirali u Gradišci.

Ključni faktori

Dva ključna faktora za ovaj posao su Ministarstvo poljoprivrede i udruženja, da bi šema bila što efikasnija i prohodnija, svi ostali su servis i mogu da dobiju posao po ugovoru ukoliko ispunjavaju zahtjeve da rade posao uzgoja i selekcije.

"Ovaj posao treba maksimalno decentralizirati i okaniti se piramidalne logike razmišljanja. Koliko je važna ta oblast, ide samo napomena da kod uvoza stoke ide i potencijalni rizik uvoza bolesti koje se kasnije teško iskorjenjuju, drugo nikad, ali nikada vam niko neće dati vrhunsko grlo, on ga ostavlja za sebe!", poručuje ovaj stručnjak.

Na kraju svog komentara, pita postoji li procjena ekonomske isplativosti selekcijskih i uzgojnih programa. Odgovor znate!