Troškovi ishrane muznih krava sve su veći problem - kako uštediti?

U zadnjih nekoliko godina, uglavnom kao posljedica globalnih dešavanja, učešće troškova ishrane u proizvodnji mlijeka mnogo varira, i većinom raste. Slično, je i sa drugim troškovima iako se može reći da oni nisu rasli istim tempom, a i zbog nižeg učešća njihova variranja imaju manji efekat na ekonomičnost proizvodnje mlijeka.

Najčešće rast ovih troškova nije prepoznat pravovremeno od sljedećih u ovom lancu vrijednosti, tj. otkupljivača, ali i one strane koja podržava proizvodnu mlijeka, te mljekari nerijetko izgube značajna sredstva do uspostavljanja ravnoteže na tržištu.

Troškovi rastu, otkupna cijena pada

Prema podacima Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, učešće troškova hrane u cijeni mlijeka (bez premije) iznosi od 60, pa čak do 90 posto ove godine. Više razloga je za to, a među glavnima su i to što je ove godina veliki broj farmera imao dvije sjetve kukuruza, zbog obilnih kiša koje su uništile prvu, tj. isprale sjeme iz oranica. Naravno, problem je i rast cijena premiksa, koncentrata i drugog što kupuju. 

Dodatno su pojedine mljekare u BiH od proljeća krenule sa snižavanjem cijene mlijeka, upravo u trenucima kada su se značajna sredstva usmjeravala za proljećne radove u njivama. U oba entiteta u predmetnom periodu je kasnila i premija. Sve je ovo uticalo na konkurentnost proizvođača mlijeka u BiH.

U Republici Srpskoj se kao već godinama aktuelan problem javlja i korišćenje regresirane nafte. Naime, zbog često neriješenih imovinskih pitanja, nesposobnosti najčešće lokalnih zajednica da riješe pitanje raspodijele zemljišta i drugo, nemaju svi farmeri mogućnost da u potpunosti iskoriste ista prava kada je u pitanju ova podrška. O rješavanju plavog dizela, naravno nema ni govora. Uprava za indirektno oporezivanje BiH niti zna, niti hoće.

Da su mljekari u teškoj situaciji, u RS se vidjelo i po broju onih koji su odustali od nabavke junica. Dijelom je to bilo i zbog odustajanja "Mlijekoprodukta" od sufinansiranja nabavke ove godine, a dijelom i zbog slabe solventnosti zbog već opisanih razloga. Također, sve više proizvođača mlijeka u BiH, koji planiraju određene investicije, žali se da banke odbijaju njihove zahtjeve za kredite, bez konkretnih objašenjenja. Da li se nešto "iza brda valja" još nije poznato?!

S obzirom da se na vidiku trend smanjenja troškova hraniva ne vidi, našim mljekarima ne preostaje ništa nego da pokušaju na sve moguće načine da uštede u ishrani. Postoji nekoliko strategija.  

Ishrana na pašnjacima

Jedan dio kategorija, npr. junice i zasušene krave se mogu jedan period držati na pašnjacima, kako bi se smanjila briga oko njih i priprema hrane. Naravno, ukoliko postoji ovakva opcija i ako govorimo o područjima sa intenzivnijom proizvodnjom mlijeka, gdje se inače grla drže u stajama cijelo vrijeme. Može se možda i uz saglasnost opštine organizovati na opštinskim pašnjacima, ili čak nekoliko poljoprivrednika zajedno, kako bi se optimizovalo i vrijeme nadzora i dodatnih aktivnosti.

Promjene u suvoj materiji u silaži, a zatim i u TMR (ukupan miješani obrok), često mogu biti značajan faktor koji doprinosi razlikama između očekivanog i stvarnog unosa hrane. Kukuruzna silaža može varirati za preko 10% u kvalitetu iz dana u dan. Ovo je naravno uslovljeno i kvalitetom spremanja silaže, dijelom njive sa koje je skinut kukuruz tj. razlike u prinosu, zrelosti, učešću SM, odnosno NDF i AF, temperaturi sušenja, više hibrida u silaži, razlici između silo trenčeva u kojima smo silirali kukuruz i drugo. Ali nejednakost je može se reći standardna boljka, koja može biti manje ili više izražena.

Kukuruzna silaža čini približno polovinu suve materije obroka. Da bi se smanjio ovaj uticaj na proizvodnost mlijeka, preporučuje se češća analiza hraniva. Npr. jednom sedmično ili dva puta mjesečno, a u zavisnosti  od broja grla i aktuelne proizvodnje mlijeka, uvažavajući prosječan broj dana od početka laktacije u stadu. Pa da znate da li doza treba biti pojačana ili ne.   

Krave vole da imaju određene rutine i čak i male varijacije u vremenu kada su krave inače navikle da dobiju hranivo u jasle odnosno na krmni sto, može uticati na nivo konzumiranja hrane.

Grupišite krave

I dobrom organizacijom ishrane u odnosu na proizvodnost pojedinih grupa, starosnih kategorija, (broj laktacije, dio laktacije, genetske predispozicije), može pomoći u uštedi hraniva odnosno dodataka, a posebno onog dijela koje nabavljamo sa strane, tj. ono što nije proizvedeno na gazdinstvu.

Recept mora biti precizan, ne rasipajte hranjive materije. Dobro odredite potrebne količine svih relevantnih sastojaka za vaš TMR. Konsultujte se i sa drugim mljekarima, sa predstavnicima proizvođača/distributera hraniva sa kojima sarađujete, a nije na odmet ni malo literature.

Rasporedite obroke - ako primijetite da hranivo previše dugo ostaje na krmnom stolu, možda da probate da taj obrok "razbijete" na dva. Krave vole svježiji obrok, hranivo će manje biti "uprljano" muhama i veće su šanse da krave sve "pogrebu sa tanjira".