• Suša
  • 17.06.2020. 18:00
  • Francuska

Smanjuju broj stoke zbog nedostatka vode i krmiva

Prošli mjesec je bio topliji za 0,63°C od prosjeka, a sa sušom se bore poljoprivrednici u mnogim dijelovima svijeta. Jedan od njih je francuski stočar koji mora za krave kupovati krmu i dovoziti im cisterne s vodom.

Foto: Depositphotos/vicenfoto
  • 81
  • 7
  • 0

Prema najnovijim podacima servisa Copernicus, zabilježen je najtopliji maj s temperaturom višom za 0,63°C od prosjeka zabilježenog u razdoblju od 1981. do 2010., iako su uočena i neka odstupanja. Na primjer, od Skandinavije do Crnog mora temperature su nešto niže od prosječnih zbog strujanja hladnijeg zraka sa sjeverozapada.

Jedan od trendova zagrijavanja u posljednjih nekoliko mjeseci su sve više temperature na Sibiru, a ni prošli mjesec nije bio izuzetak. Naime, ondje su porasle za čak 10°C što uzrokuje šumske požare, ali i navalu moljaca.

U Australiji, dijelovima Brazila i Kanade bilo je pak hladnije od prosjeka, ali gledajući kartu kretanja temperatura, u većini dijelova svijeta one su bile nadprosječne. Iako je maj bio hladniji od prosjeka za Europu, proljeće je bilo 0,7°C toplije. 

Tri uzastopne suše - nedostatak vode i krmiva za stoku

Još jedan ključni trend ovog proljeća je i ogromna suša u nekim dijelovima našeg kontinenta. Na primjer, u Velikoj Britaniji, na sjeveru Francuske i Beneluxu. A suša će, znamo, imati najveći uticaj na poljoprivredu, što najbolje pokazuje primjer s u departmanu Adreche, na jugu Francuske. 

Suša: U Belgiji zabranili navodnjavanje iz Ysera, u Ukrajini manji prinosi pšenice

Tamošnji stočar, Aurélien Mourier već 15 godina radi na farmi od 80 hektara, a posjed je u vlasništvu njegove porodice od 1880. godine. Jedna od glavnih njihovih briga je upravo suša. "Ne možemo raditi na isti način kao prije. Uznemirujuće je što naše životinje više ne mogu na poljima imati prirodan izvor vode", rekao je za euronews

Njihova je farma nekada bila samodostatna u proizvodnji krme, što više nije slučaj. Moraju je kupovati od kasnog proljeća pa na dalje. Podsjećamo i stočari na našim ostrvima moraju unaprijed nabavljati sijeno kako bi bili spremni na sušu, što im stvara dodatne troškove.

Kavkaski ovčar: zvijer među ovčarskim psima

"Najveće promjene u posljednjih nekoliko godina zaista su uzastopne suše. U posljednje tri godine pretrpjeli smo tri ozbiljne takve krize, a već smo jednu imali ovog proljeća, što znači ogroman pad proizvodnje krme", kaže taj francuski stočar.

Što se tiče vode, objašnjava da je i tu ista priča: "Na ovom je polju nekada bilo izvora i potoka. Danas potok jedva ikad teče cijelu godinu, u proljeće je presušio. Dakle, krave moramo snabdjeti vodom iz cisterni."

Ovaj farmer čini što može. Smanjuje stado jer mu je trošak vode prevelik, a planira zasaditi vinovu lozu kako bi diverzifikovao proizvodnju te bio otporniji na sušu. "Moramo se prilagoditi ogromnim promjenama koje svakodnevno viđamo. Godišnja doba više nisu ista, kiše i vrućine su toliko različiti od prijašnjih, da smo prisiljeni promijeniti svoj način rada".

Ključ u promjeni sistema poljoprivredne proizvodnje?

Manjak vode, rastuće temperature i sve veći nedostatak sigurnosti problemi su s kojima se mnogi poljoprivrednici širom svijeta trenutno suočavaju. U međuvremenu moraju nastaviti proizvoditi hranu i reagovati na pritisak kako bi smanjili emisije stakleničkih plinova.

Do 2030. smanjit će se emisije štetnih plinova u poljoprivredi?

Mnogi poljoprivredni sektori rade na prilagođavanju rizicima, ali to nije dovoljno, napominje naučnik Patrick Bertuzzi iz Nacionalnog istraživačkog instituta za poljoprivredu, hranu i okoliš (INRAE). "Općenito govoreći, ako pogledamo trenutne promjene u praksi, vidimo samo taktička prilagođavanja, a to znači da pokušavamo izmijeniti svoj način djelovanja, bez promjene poljoprivrednih sistema."

Te promjene ne idu dovoljno daleko, kaže on, a temeljna rekonstrukcija je neizbježna. Šta više, on naglašava da bi se klimatski scenariji mogli divergovati od 2040. do 2050. godine, zavisno od sadašnjih akcija za ograničavanje emisije stakleničkih plinova.

"Zvisno od evolucije klimatskih promjena, a posebno ako ostanemo na uobičajenom scenariju, što znači da ne radimo ništa kako bismo ograničili emisije, tada ćemo od 2070. do 2100. imati potpunu promjenu poljoprivrednog sistema pa čak i ruralnog", upozorava Bertuzzi.


Tagovi

Suša Francuska Klimatske promjene Copernicus Patrick Bertuzzi Aureliena Mouriera Krma Stočarstvo Hrana Voda


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.