Opasnost od požara je velika jer štale uglavnom izgrađene od drveta. Način gašenja je sličan kao u prostorijama gdje borave ljudi. Prvo i osnovno je evakuacija životinja
U samo tri dana u bijeljinskim selima prije desetak dana izgorjele su tri štale. Osim materijalne štete u požarima su stradale i životinje. Kako se farmeri obično i emotivno vežu za stoku koju uzgajaju, ovakve nesreće donose nemjerljive gubitke.
Štale trebaju pružiti maksimalne uvjete za siguran boravak stoke. One bi trebe biti svijetle, čiste, provjetrene i odgovarajuće topline. Požari po definiciji znače nekontrolirano sagorijevanje, a nerijetko se dešavaju u kasnim noćnim ili ranim jutarnjim satima pa se i ne uoče na vrijeme. To dodatno otežava situaciju, jer osim brzog razbuktavanja stvara i paniku, kako vlasnika farme, tako i životinja.
Opasnost od požara je velika jer su to objekti izgrađeni uglavnom od drveta. Način gašenja je sličan kao u prostorijama gdje borave ljudi. Kako za Agroklub pojašnjava Omer Šetić, penzionisani vatrogasac i nekadašnji komandant PVB Kantona Sarajevo, prvo i osnovno je evakuacija životinja. Naglašava da vlasnik ne može mnogo sam uraditi na gašenju zbog kompletne specifičnosti.
"Izgradnja objekta je uglavnom takva da se u prizemlju nalaze životinje, a u gornjem dijelu sijeno, koje lako plane. Najčešće je to i drvena krovna konstrukcija pokrivena limom, drvo dosta vremena tinja, gori, dok lim otežava sami pristup jer se ispod njega razvija visoka temperatura", kaže Šetić.
Požari u bijeljinskim selima zahvatili kravu, bika i prase - izgorjelo sijeno
Međutim, ni jedan požar nije isti. Često se on ne primijeti se na vrijeme, pa se brzo proširi i čovjek je bespomoćan da išta uradi.
"Ako birate između dva zla, najvažnije je da se ne izgubi ljudski život. Kasnije dolazi materijalna šteta u koju spadaju i životinje. Ljudi su po prirodi emotivci pa uvijek teže pada da izgube životinju nego štalu", dodaje.
Međutim, ukoliko uoči na vrijeme i farmer ostane pribran, prvi korak, nakon poziva vatrogascima, treba biti otvaranje objekta, odnosno vrata štale, a potom ako je okruženje sigurno može započeti evakuaciju.
"Ako je krupnija stoka u pitanju, životinjama treba pristupiti s dekom koja im se stavlja preko glave, da ne vide o čemu se radi, odvezati ih i jednu po jednu izvoditi na otvoren prostor i sigurno mjesto", savjetuje Šetić.
Kaže da je prema njegovom iskustvu, najteža situacija kod farme ovaca ili peradi jer ih je brojčano više i nemoguće je izvesti postupak s dekom. Ovčija vuna se brzo zapali i pa životinje zadobiju opekotine i rijetko koja preživi. Također kod peradi se brzo zapali perje, a ima ih i po nekoliko stotina, i u tom slučaju je najefikasnije osloboditi izlaz.
"To je vrlo teško, kod peradi nastane ogromna panika, imali smo slučajeva da dođe do vrata i napravi krug, vrati se nazad, prosto ih je nekada nemoguće spasiti. Ukoliko je moguće u tom metežu je potrebno ući unutra i istjerivati ih", kaže Šetić.
Vođa tima u akcijama spašavanja životinja treba koristiti i pomoć veterinarske službe, ako je to moguće. Ako je na terenu dovoljno vatrogasaca, istovremeno se vrši evakuacija i gašenje. Samo gašenje ne treba planirati kroz izlaz za spašavanje životinja, nego kroz neke druge otvore.
Prema riječima ovog nekadašnjeg vatrogasca, objekti u kojima boravi stoka bi trebali imati hidrantsku mrežu, to je najidealnije za sprečavanje požara odnosno njegovo održavanje do dolaska vatrogasaca. Druga varijanta su aparati za gašenje požara, iako se s njima ne može mnogo uraditi ako je on u razbuktaloj fazi.
"Prizemlje bi trebalo graditi od čvrstih materijala poput betonskih blokova i cigle, opeke, koja je najidealniji materijal jer je najotpornija na visoke temperature. Ona će sigurno izdržati do dolaska vatrogasaca da se požar ne proširi. Međutim problemi su u drvenom potkrovlju, on zna biti nekada i željezne konstrukcije koja je otpornija", kaže Šetić.
Iznošenje imovine pokretne imovine i poljoprivrednih proizvoda treba vršiti samo onda kada to situacija zahtijeva i kada nema drugog izlaza.
Kako bi umanjili rizik neophodno je osmisliti prevenciju i plan postupanja u slučaju izbijanja požara. Potrebno je omogućiti maksimalnu ventilaciju, odnosno neometani dotok kisika. Iz svih pratećih prostorija treba uklonite sve uskladištene zapaljive stvari. Osigurajte i stalnu prohodnost protivpožarnih puteva.
Uzrok požara često je otvoreni plamen, pa bi pušenje u ovakvim objektima trebao najstrožije zabraniti. Svi prijenosni električni uređaji trebaju biti isključeni iz utikača kada nisu u upotrebi. Obične sijalice trebaju biti zaštićene u žičanom kućištu i ne jače od 60 W. Najmanje jednom godišnje trebali bi provjeravati električne instalacije.
Požar na poljoprivrednom gospodarstvu - kako ga spriječiti i što ako do toga dođe?
Također, vlažno sijeno ne spremajte u blizini objekta jer se ono može spontano samozapaliti. Priprema plana postupanja u slučaju požara je od najveće važnosti za vlasnike farmi jer su oni odgovorni za život životinja.
Prema Zakonu o vatrogastvu FBiH, u mjera zaštite od požara u oblasti prostornog planiranja, životinje se nalaze odmah uz ljude. Pri samoj izradi dokumenata prostornog uređenja, kako zakon nalaže, prostorne i tehničke mjere moraju predvidjeti uslove za efikasno spašavanje ljudi, životinja i materijalnih dobara. O zaštiti životinja od požara, mora se voditi računa ne samo u štalama, nego i u transportu, stoji u zakonu.
Tagovi
Autorica