S koze na magarca - na farmi grade i apartmane za goste

"Jako me zanimao uzgoj koza. Istražujući o njima, našao sam informacije o magarcima", ovako svoju priču za Agroklub počinje Alen Jusupović, vlasnik danas uspješne farme magaraca u Zavidovićima.

Na koze je brzo zaboravio, kada je na internetu došao do podataka o koristima koje pruža uzgoj magaraca. 

Tako je od studentskog projekta "Imam ideju" do imanja koje se prostire na oko 50 dunuma, sa 110 magaraca i dva konja, prošlo deset godina. Prvo su nabavili jednog magarca, potom dokupljivali, razmnožavali ih i sada je to već unosan biznis za ovu porodicu.

"U početku smo nudili samo jahanje, imali smo i konja kojeg sam ja s porodicom kupio, od stipendije. Trenutno proizvodimo magareće mlijeko i kozmetiku od njega, i pokušavamo da uđemo u sferu ruralnog turizma", priča naš sagovornik na farmi u naselju Petkovići kod Zavidovića.

Izdržljivi domaći magarci

Posjetioci ovdje uživaju u jahanju konja i naravno druženju s magarcima. Započeta je izgradnja objekta za apartmane. Posjete su uglavnom porodične, "ljudi s djecom i oni koji imaju bronhijalne probleme, generalno astma, bronhitis, upale pluća, izrazit ću se tako, dolaze da saniraju probleme koje imaju."

Magaraca ima puno više u Bosni, nego u Hercegovini

Pojašnjava nam kako se ova zaštićena izvorna pasmina koju uzgaja u ovdašnjim propisima vodi kao domaći magarac, dok bi ih u susjednoj Hrvatskoj gdje klasifikacija kaže da postoje tri vrste magaraca, nazvali istarski, primorsko-dinarski i dalmatinski, te njihovi križanci.

Svi su se dobro udomaćili ako posmatramo klimatske uslove i hranu koja se ovdje proizvodi, ali i s obzirom na činjenicu da je, prema ocjeni vlasnika, uglavnom riječ o miješanim pasminama. Većina ih dolazi iz srednje Bosne, mahom s Vlašića. 

"I dan danas se koriste u nomadskom ovčarstvu, oni s vrha Vlašića kreću, stignu čak do Lukavca, do Bijeljine, i nose terete do 70 kilograma bez ikakvih problema", navodi ovaj farmer.

Litar mlijeka 150 KM

Poskupljenja stočne hrane, uslovila su i rast cijena proizvoda na ovoj farmi. Alen priča kako su se mnogi "hvatali za glavu" kada je cijena tone kukuruza skočila s 300 na 400 KM, a da trenutno ona košta čak 800 maraka u prodaji do koje mogu doći. Slične su i cijene zobi i pšeničnih mekinja koje koriste za ishranu. 

"Cijena sjenaže i sijena u balama je poskupila sigurno nekih 30-50 posto. Mi smo sredinom godine morali iznivelirati i cijenu mlijeka tako da se, pokušavamo se prilagoditi i nadamo se da će se to stabilizirati da će se cijene vratiti na staro", pojašnjava i dodaje kako trenutno 100 mililitara magarećeg mlijeka košta 15 maraka, odnosno litar je 150 maraka.

Mlijeko se može kupiti direktno na farmi, a također šalju i u sve dijelove BiH po dogovoru s kupcima.

Kompletnu posjetu ekipe Agrokluba Zavidovićima, možete pogledati i u videu:

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor