Da li nas očekuju veće cijene mesa i manja ponuda? Kratkoročni izvještaj o kretanjima na tržištu daje odgovor
Evropska komisija je objavila kratkoročni izvještaj o kretanjima na tržištu. Podaci iz ovog dokumenta pokazuju da će se proizvodnja goveđeg mesa u Evropskoj uniji smanjiti za 0,6 posto u 2022. godini. Zbog rekordno visokih domaćih cijena izvoz bi se trebao smanjiti za jedan posto. U porastu je uvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva i Brazila.
Rast cijena govedine započeo je sredinom 2021., a u maju 2022. dostigao skoro 500 eura za 100 kg. To je više za 100 eura u odnosu na prethodne godine. U Francuskoj i Njemačkoj vidljiv je pad brojnosti životinja, dok je rast zabilježen u Italiji, Estoniji i Irskoj. Očekuje se da će povećanje broja zaklanih grla krajem godine biti posljedica visoke cijene i manje dostupnosti stočne hrane.
Predviđa se smanjenje izvoza za ovu godinu od jedan posto. U periodu januar-jun on je za goveđe meso u EU smanjen za 2,4 posto u odnosu na isti period 2021. godine. Utvrđen je rast pošiljki za Kanadu od 28, Japan 24, dok je smanjen za Bosnu i Hercegovinu za 10 posto, a Filipine 18 posto. U istom periodu opao je i izvoz živih životinja za 16 posto.
U prvoj polovini ove godine uvezeno je 32 posto ili 42.000 t govedine više nego u 2021. Uvoz bi mogao da se poveća za 25 posto.
Rast proizvodnje svinjetine ograničavaju trajno visoki troškovi hrane i afrička svinjska kuga. Očekuje se smanjenje od 5 posto u 2022., a najviše će to biti izraženo u Danskoj, Poljskoj, Belgiji, Rumuniji i Italiji. Konzumacija svinjetine mogla bi se smanjiti za 1,9 posto 2022. godine. Prosječna potrošnja je iznosila 32,1 kg po glavi stanovnika.
Najveći evropski proizvođač svinjetine otpušta radnike - pada broj tovljenika u Njemačkoj?
Cijene ove vrste mesa rastu veoma brzo, a od sredine jula do sredine septembra 2022. bile su 28 posto iznad prosjeka u periodu 2017-2021. i to čini ovaj proizvod manje konkurentnim. Uz sva turbulentna dešavanja na tržištu mesa predviđa se da će uvoz svinjskog porasti za 27 u 2022. i 17 posto u 2023. godini.
Proizvodnja peradi je također pod uticajem visokih cijena hrane, energije te pojave ptičjeg gripa. Manji izvoz je pod dejstvom visoke cijene peradi, a suspenzija carina za proizvode koji dolaze iz Ukrajine favorizuje uvoz. Ptičji grip je u nekim zemljama uzrokovao značajan pad proizvodnje. Italija, Francuska i Mađarska su zajedno imale pad od 11 posto. Ovaj sektor zavisi od kukuruza kao izvora stočne hrane. U ovoj godini loša žetva će biti nadoknađena količinama iz uvoza.
Proizvodnja peradi bi trebala blago opasti 0,9 posto u 2022. i 0,4 u 2023. godini. Domaća upotreba mesa peradi će se neznatno povećati za 1,1 posto i ostaće stabilna na 23,4 kg po glavi stanovnika. Izvoz će se smanjiti za 2,2 posto u 2022. i ostati gotovo stabilan u 2023., dok će uvoz peradi povećati za 29 u 2022. i 7,7 posto u 2023. godini.
Brojnost ovaca i koza je na istorijsko niskom nivou, ali se ne očekuje smanjenje klanja. Velike su razlike između država članica. Uvoz bi trebao porasti za 10 i još 4 posto sljedeće godine. To je još uvijek ispod nivoa prije COVID-a, što će dovesti do visokih domaćih cijena. Trgovina bi trebala dodatno rasti 2023. godine.
Cijene janjetine ostaju na neviđeno visokom nivou, a variraju između 700 i 750 eura za 100 kg. Glavni uzrok je mala domaća ponuda u odnosu na potražnju na domaćem tržištu.
Povećan je broj zaklanih životinja za 27 posto u periodu januar-jun i pored smanjenja populacije. Cijelom proizvodnjom dominira poskupljenje i nedostupnost hrane, što je i dovelo do većeg broja zaklanih životinja. Ipak, očekuje se usporavanje klanja i blagi porast proizvodnje od 0,5 posto.
Izvoz ovčjeg mesa u EU smanjen je za 3,7 posto u prvoj polovini godine u odnosu na isti period prošle. Uvoz bi mogao dostići povećanje od 10 ove i dodatnih 4 posto sljedeće godine.
Tagovi
Autorica