• Muzna grla
  • 06.02.2020. 12:00

Krave vole slatko - stočna melasa je idealan dodatak obroku

Obzirom da je melasa slatka, služi kao korektiv okusa mnogim krmivima, ali ima i izuzetno pozitivan uticaj na metabolički proces, sintezu proteina i proizvodnju mlijeka.

Foto: Depositphotos/DesignPicsInc
  • 1.109
  • 201
  • 0

Dobar pedigre i odlična genetika samo su adekvatan temelj za uspješnu proizvodnju, nikako nešto što samo po sebi podrazumijeva više mlijeka kod muznih grla. Kao kad pravite kuću, bez dobrih temelja teško da ćete stići do krova i osjećati se sigurno u prostoru.

Pozitivan sklop gena, odnosno proizvodni potencijal muznih grla ispoljava se samo kada su osigurani optimalni uvjeti držanja i ishrane. Kako hranite, tako i muzete. Često se desi da farmeri urade sve onako po pravilu, po tablicama, po propisima i normama izbalansiraju obrok, a krave slabo konzumiraju hranu. Dva su osnovna razloga - ili je upitanju zdravstveni problem krave ili loša organoleptička svojstva hrane (miris, ukus, boja i sl.) što izaziva odbojnost prema konzumiranju. U takvim slučajevima, najbolje je koristiti dodatke za ishranu, poput melase od šećerne repe ili trske. Obzirom da je slatka, služi kao korektiv okusa mnogim krmivima, ali ima i izuzetno pozitivan uticaj i na metabolički proces, sintezu proteina i proizvodnju mlijeka.

Šta je stočna melasa?

Stočna melasa predstavlja dodatak obroku i ishrani krava. Nastao je kao gust tečni nusproizvod sa 40 - 50% šećera, u proizvodnji onog rafiniranog, najčešće iz šećerne repe. Na našim područjima farmeri relativno  malo znaju o uticaju melase na proizvodnju mlijeka i pozitivne metaboličke procese u buragu, stoga se vrlo malo koristi u ishrani krava. U svijetu se koristi još od 18. stoljeća u stočnoj ishrani, prvo u Rusiji, Francuskoj pa i Americi. Danas se melasa kao dodatak u ishrani može naći u nekoliko oblika, najčešće kao kocke za lizanje, u tečnom stanju (sirup) ili praškastom, briketiranom obliku. Također može se koristiti i kao odlično vezivno sredstvo pri peletiranju stočne hrane.

Šta je zeleni krmni slijed i zašto je važan u ishrani muznih krava

Kada i kako je najbolje melasu davati kravama kroz ishranu!? Zbog visokog udjela šećera oko 42% (stočna) melasa se u obrok ukomponuje najčešće do 3% u odnosu na ostala krmiva i to nakon teljenja i kao osnova u starterima za telad. U fazi suhostaja, mjesec dana prije teljenja, potrebno je prestati sa davanjem melase, obzirom na visok nivo kalija, može u prekomjernom konzumiranju izazvati porođajnu parezu kod krava. Sva iskustva i eksperimenti na farmama pokazuju da je melasu najbolje davati u kombinaciji sa silažnim travama.

Pozitivan uticaj u proizvodnji mlijeka

Visokoproduktivne krave u proizvodnji mlijeka zahtjevaju povećane potrebe u energiji, to farmeri najčešće osiguravaju kroz koncentrat, manje kabastih krmiva i manjim sadržajem vlakana, što uveliko poskupljuje proizvodnju. Razgradnjom jednostavnih šećera u buragu, mikroorganizmi se snabdijevaju potrebnom energijom. Ona im treba za razgradnju i sintezu proteina, u konačnici i za stvaranje mlijeka. Stoga konstatacija prof. dr. Darka Grbeše, sa nedavno održanog predavanja za visočke proizvođače mlijeka, ima smisla, a kaže: "Krave hranu samo unose, a mikroorganizmi buraga je jedu".  Melasa upravo ima taj pozitivan učinak na razvoj i aktivnost poželjnih buražnih mikroorganizama, jer im osigurava potrebnu energiju. Ti dobri mikroorganizmi su mliječno - kisele bakterije, koje vrše produkciju mliječne kiseline.

Proizvodnja mlijeka u BiH po EU standardima

Dokazano je da krave vole slatku hranu. dodavanjem melase u obrok spriječava se selektivno biranje komponenti obroka pri konzumiranju, čime se osigurava efekat konzumacije kompletnog obroka, a  konzumiranje suhe tvari se povećava i do 1,4 kg/dan, a u konačnici i do 1,9 kg mlijeka na dan.


Tagovi

Ishrana muznih krava Potencijal muznih grla Stočna melasa Dodatak obroku Proizvodnja mlijeka Kabasta krmiva Darko Grbeša Selektivno biranje


Autor

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Grad Visoko, jutros 03.04.2020. #Sve dok zelja za extra profitom, nadmasuje moralne standarde i brig... Pročitaj cijelu bilješku »