• Ishrana krava
  • 24.05.2020. 09:30

Kravama poslije muže treba davati pivski trop

Idealni uvjet za korištenje svježeg pivskog tropa je blizina pivare i dopremanje optimalnih količina na farmu tako da nema potrebe za lagerovanjem ili dugoročnim čuvanjem, a čime se povećava rizik kvarenja.

Foto: Ivan Ilić (ilustracija)
  • 285
  • 80
  • 0

Uspješna proizvodnja mlijeka zahtjeva zadovoljavanje potreba krava za svim hranjivim materijama. U zavisnosti od starosti, faze proizvodnje (laktacije) i zdravstvenog stanja životinja, potrebno je optimalno izbalansirati obrok hranjivim tvarima kako bi se podmirile uzdržne potrebe krava, rast i razvoj kod teladi, proizvodne potrebe (proizvodnja mlijeka) i reprodukcija, odnosno razvoj ploda.

Ne postoji jedna univerzala formula po kojoj se za sve krave sastavlja isti obrok pa je vrlo bitno vrijeme, odnosno, period kada i koja krmiva ubacivati u sastav oborka, kako bi se "izvukle" potrebne materije, kao što su proteini, ugljikohidrati, vlakna, vitamini i minerali, a koje osiguravaju hranidbenu vrijednost i sve potrebe životinja.

Talog u proizvodnji piva, dobar u ishrani krava

Pivski trop ili poznatiji i kao treber je nusprodukt industrije piva, pojavljuje se kao ostatak (talog) u proizvodnji piva i sastoji se iz ječmenog slada i zrna ječma. Kako i zašto se koristi u ishrani goveda ? Zbog svog sadržaja, od oko 25% proteina, 6% masti, do 17% sirovih vlakana, oko 40% BEM-a i do 5% mineralnih tvari, koji povoljno utiču na proizvodnju mlijeka.

Ishrana sjenažom povećava mliječnost kod krava

Povoljan sadržaj aminokiselina (koje čine strukturu proteina) utiče na ovu proizvodnju, a prema stručnim istraživanjima i ogledima, na farmama se postižu veći dnevni prinosi mlijeka po grlu, sa optimalnim količinama svježeg pivskog tropa u obroku, 4 - 5kg u odnosu na 100 kg tjelesne mase. Pivski trop je najbolje davati proizvodnim grlima i tovnim jundima. Oni mnogo lakše i bolje vare ovo krmivo u odnosu na nepreživare, čime se postiže i bolji hranidbeni efekat.

Preporuka je da se koristiti više u zimskom periodu u odnosu na ljeto, kada je veći rizik kvarenja svježeg pivskog tropa zbog visokog sadržaja vode i viših ljetnih temperatura.

Duže čuvanje izaziva digestivne probleme

Postoje dvije vrste pivskog tropa i jedina razlika je u procentualnom sadržaju vode. Svježi pivski trop sadrži oko 80% vode i kao takav je bolja komponenta u obroku, ali se mora davati kravama najduže do 4 - 5 dana nakon izlaska iz industrije. Razlog je visok sadržaj vode koji pospješuje kvarenje naročito u ljetnim mjesecima. U takvim uslovima stajanja, gubi hranjivu vrijednost, poprima neugodan miris i krave ga nerado konzumiraju.

Kako hraniti krave dok su steone i nakon telenja

U većini slučajeva, njegovog dužeg lagerovanja i konzumiranja, dolazi do raznih digestivnih problema. Vrlo bitno je ne pretjerivati sa ovim krmivom u sadržaju obroka. Optimalno je u fazi laktacije davati kravama do 10 kg dnevno i to poslije muže, kako mlijeko ne bi poprimilo specifičan miris.

Idealni uvjet za njegovo korištenje je blizina pivare i dopremanje optimalnih količina na farmu tako da nema potrebe za lagerovanjem i dugoročnim čuvanjem, a čime se povećava rizik kvarenja.

Suhi pivski trop ima duži vijek upotrebe

Kada se iz njega sadržaj vode eliminiše sušenjem ili siliranjem, nastaje sušeni pivski trop. On ima duži period korištenja, samo ako se pravilno deponuje u jame, silira ili nakon sušenja u rinfuzi umotava u folije i tako čuva u periodu hranjenja.

Za pravilnu ishranu krava pratiti faze laktacije!

Od pravilnog procesa sušenja zavisi i dužina trajanja. Prešanjem i sušenjem na temperaturi od 60°C eliminiše se i do 60% vode. Za razliku od svježeg pivskog tropa, osušeni zahvaljujući toplinskoj obradi sadrži veći procenat poželjnijih tzv. "zaštićenih ili bypass proteina" oko 50%, koji pozitivno djeluju na porast mliječnosti To su proteini koji zaobilaze mikrobnu razgradnju u buragu, a apsorpcija se vrši u tankom crijevu.


Tagovi

Ishrana krava Izbalansirani obrok Pivski trop Svježi pivski trop Suhi pivski trop Hranidbena vrijednost Proizvodnja mlijeka Digestivni problrmi Sušenje Siliranje


Autor

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.