Diplomu ekonomiste odložila u vitrinu: Na očevom imanju uzgaja bikove

Zijada Efendić iz Gornjih Potočara kod Srebrenice diplomu Ekonomskog fakulteta, smjer računovođa, odložila je u vitrinu. Čak 15 godina je čekala posao iz svoje struke, a onda zasukala rukave i na očevom imanju u srebreničkom planinskom selu Skejići otvorila farmu bikova. Da je lako, nije. Mjesečni rashodi, kako kaže, iznose 6.000 maraka, a pomoći nema nikakve. 

Ovim poslom bavi se još od 2006., ali kada je, prije tri godine, izgradila objekt od 800 kvadrata, u koji je uložila stotine hiljada maraka, posao je pretvorila u biznis.

Velika ulaganja

Trenutno tovi 30 bikova. Na poslovima u štali i njivama, gdje sakupljaju hranu za bikove, osim nje, rade još tri stalno uposlena radnika. Svi su povratnici.

"U objekt i opremu te nabavku bikova uložila sam oko 300.000 maraka vlastitih sredstava. Podnosila sam brojne zahtjeve za donaciju, ali od toga ništa. One su davane onima koji su dobili novac i nakon kratkog vremena zatvorili objekte. Takvih ima i u mom selu",  kaže Efendić.

Dodaje da je od Ministarstva za izbjegla i raseljena lica dobila frezu, traktorski plug i prikolicu, a od Općine Srebrenica za poticaj malim privrednim preduzećima, samo 750 maraka. 

"Iz ministarstva su zapravo izdvojili 12.000 KM, pod uslovom da uposlim radnika. Znate li koliko se daje za jednog radnika godišnje? Faktički ništa nisam dobila, opet sam sama kupila", zaključuje Zijada.

Obrađuje zemlju

Kako ističe, i za vrijeme otežane epidemiološke situacije nije prekidala poslovanje, niti je bilo otpuštanja radnika. Teladi kupuje od farmera muznih krava iz Srebrenice, Doboja i Bratunca. Oko 80 posto hrane za bikove obezbjeđuje sijući kukuruz, silažu i sijenom s očevog i imanja uzetih u zakup, u površini od 70 dunuma. 

"Ja i zemlju moram uzimati u najam, plaćam je od 800 do 1.000 KM godišnje. Na toliko dunuma, općina je jedne godine navodno rekla da će vratiti određena sredstva za sjetvu, priložila sam sve dokaze, priznali su mi samo 200 maraka". 

Evo šta je važno kod ishrane priplodnih bikova

Selo u kojem se nalazi Zijadina farma udaljeno je 35 kilometara od Potočara. U njemu, kako navodi, žive samo tri starije žene. Ona dnevno po dvaput prelazi ovaj put kako bi održala posao.

"Kupaca ima, ali zbog udaljenosti i dijela lošeg puta, posebno u zimskom periodu, kupci ucjenjuju vrijednost mojih bikova. Zato ih prodajem u Bratunac. Tako sam prošle godine jedan turnus morala prodati po cijeni od 3,85 KM, a ovih dana kupci su mi plaćali po 4,90, po kilogramu žive vage", kazuje Efendić.

Kada je riječ o enormnom poskupljenju stočne hrane, dodaje da mnogi farmeri neće moći pozitivno poslovati. Poskupilo je gorivo, đubrivo, sjemena raznih žitarica, kukuruza, pšenice, zobi i druge, te razni koncentrati koji su potrebni za tov stoke.

"Kako naš narod kaže: 'Zaklali nas iza vrata', katastrofa. Vreća koncentrata je 18 maraka, a prošle je bila oko 13 KM", ističe. 

Povećanje potpora neophodno - najviše ugroženi proizvođači mesa?

Najave da bi cijene mogle rasti i ove godine, kako kaže, plaše je samo iz razloga jer bi se mogle pogasiti farme, i ovo malo što ih je ostalo: "S druge strane, neka i bude poskupljenja zbog onih koji mogu da rade i posiju, a neće", kaže ogorčeno, dodavši kako država upravo takvima pomaže.

Bez pomoći

Od uzgoja pšenice sama je odustala, jer nema kombajna, a „drugi dok stignu, sve propadne“. Sijala je i heljdu, međutim, ističe da je nju nemoguće raditi zbog otežanog plasmana. 

"Apsolutno nikakve pomoći od države već tri godine nisam osjetila. Niko me nikada nije posjetio da pita i vidi kako radim, treba li mi šta", priča Zijada.  

Očekuje i poskupljenje veterinarskih usluga. Prošle godine je za ovu namjenu izdvojila oko 3.500 maraka. 

Farma koka 

I pored navedenih problema, Zijada  ipak ne želi odustati od ovog posla jer ga voli, a posebno što ga obavlja u rodnom selu i na očevom lijepo uređenom velikom imanju. Kaže da planira nove poslovne poduhvate. 

"Imam stan u Sarajevu, ali neću da odem. U novembru sam bila prodala svu stoku. Ali sam nabavila novu. Hoću da radim na svom", kaže ova vrijedna ekonomistica.

Na spratu postojeće farme, površine 400 kvadratnih metara, ako nađe barem tri pouzdana kupca, planira pokrenuti farmu koka nosilja, jer za to ima kompletnu infrastrukturu i radnu snagu.