• Ostaci antibiotika
  • 21.05.2021. 14:10

Alihodžić: Nama je bitno kakvo mlijeko predajemo i kakav mu je kvalitet

Problem nastaje kada u preradu dođe mlijeko sa ostacima antibiotika ili rezistentnih mikroorganizama, u takvim slučajevima izazivaju poptunu inhibiciju, zaustavljaju rast poželjne starter kulture čime je kompletan proces fermentacije ugrožen.

Foto: Depositphotos/amedeoemaja
  • 122
  • 13
  • 0

Više od polovine današnje svjetske potrošnje antibiotika koristi se u svrhe terapijskog liječenja domaćih životinja. Djeluju putem izuzetno visoke fiziološke aktivnosti prema virusima, bakterijama i plijesnima sprečavajajući njihov rast ili ih u potpunosti uništavaju.

Zbog toga su vrlo učinkoviti u liječenju i saniranju akutnih upala. Najbolji primjer je saniranje upale vimena, mastitisa mliječne žlijezde krava. Međutim sa jedne strane rješavaju trenutni problem, ali dugoročno stvaraju izazov i u proizvodnji, konkretno mlijeka, ali i kod ljudi koji to mlijeko konzumiraju ili bilo koji drugi proizvod životinja kod kojih je prethodno apliciran ovaj preparat.

Bakterije evoluiraju i postaju otporne

Ostaci antibiotika u mlijeku danas predstavlja jedan ozbiljan javno-zdravstveni problem zbog pojave i širenja antibiotički otpornih mikroorganizama. Rezistentni mikroorganizmi su oni koji su u određenom vremenskom periodu postali otporni na antibiotike jer bakterije imaju sposobnost da evoluiraju i jednom stečeni otporni geni postaju relativno stabilan dio genoma u proizvodima poput mlijeka, a konzumiranjem istog, prenose se na čovjeka. Zbog toga je danas neprimjerena upotreba antibiotika u stočarskoj proizvodnji osnovni generator pitanja rezistentnosti štetnih mikroorganizama u humanoj (ljudskoj) praksi.

Konzumiranjem hrane animalnog porijekla sa ostacima antibiotika pa i onih u tragovima, direktno se utiče na autohtonu crijevnu mikrofloru ljudi, a ona djeluje kao barijera za razvoj patogenih mikroorganizama u probavnom traktu. Takva jedna poželjna mikroflora unošenjem otpornih mikroorganizama postaje narušena, nastanjuju se mikroorganizmi sa razvijenim rezistentnim genima. Primjer je sve veća pojava bakterija koje su otporne na gotovo sva terapeutska sredstva, a jedna takva je Escherichia coli, Salmonella enterica, Typhimurium.

Problemi u preradi mlijeka

Proizvodnja različitih vrsta sireva, fermentiranih mliječnih proizvoda, vrhnja, maslaca nezamisliva je bez upotrebe mljekarskih mikrobnih starter kultura koje se sastoje od bakterija mliječne kiseline, propionske bakterije, kvasaca i raznih plijesni. U tehnološkoj preradi mlijeka koriste se razne starter kulture bakterija koje se dodaju mlijeku radi stvaranja mliječne i propionske kiseline u cilju osiguravanja poželjne arome i konzistencije proizvoda.

Jabukovo sirće: Poboljšava mliječnost krava, olakšava telenje, liječi mastitis?

Problem nastaje kada u preradu dođe mlijeko sa ostacima antibiotika ili rezistentnih mikroorganizama, u takvim slučajevima izazivaju poptunu inhibiciju, zaustavljaju rast poželjne starter kulture čime je kompletan proces fermentacije ugrožen ili ide u neželjenom pravcu. To predstavlja ogromne ekonomske gubitke jer takvo mlijeko nije niti za preradu niti za ljudsku upotrebu.

Karenca mora biti ispoštovana !

Kontinuiran problem sa kojim se susreću farmeri u proizvodnji mlijeka je pojava mastitisa, upale vimena, a kao najučinkovitiji način ne spriječavanja, već liječenja je upotreba antibiotika. I to će trajati još jako dugo, iako se na tržištu počinju pojavljivati preparati na priodnoj bazi sa velikim postotkom učinkovitosti u liječenju upale vimena. Da je riječ o zaista ozbiljnoj stvari, EU je upotrebu veterinarskih lijekova regulirala Uredbom Vijeća br: 2377/90, čime se definira postupak utvrđivanja maksimalne dopuštene količine ostataka veterinarsko - medicinskih lijekova u hrani životinjskog porijekla, uključujući i mlijeko.

Vrlo bitan je period nakon aplikacije antibiotika kod krava, odnosno, karenca i mora biti ispoštovan. To je razdoblje nakon posljednje primjene doze veterinarskog lijeka, koje mora proteći prije nego takvi animalni proizvodi mogu ući u prehrambeni lanac. U tom vremenu lijek u organizmu životinje se razgrađuje i izlučuje. U zavisnosti od vrste antibiotika i jačine doze, ovisi i dužina perioda karence.

Farmerima je važna samokontrola na farmi

U interesu poljoprivrednih proizvođača je da imaju higijensko - mikrobiološki ispravan proizvod, odnosno mlijeko. Ono koje nije prošlo period karence, sa tragovima antibiotika nije za upotrebu i kao takvo mora biti odstranjeno što predstavlja dodatni trošak. Poštivanjem svih higijenskih principa u njegovoj proizvodnji smanjuje se i rizik od pojave infekcija i potrebe za korištenjem antibiotika. Većina stočara vodi računa i pridržava se karence, ali u zavisnosti od vrste i doze antibiotika sa sigurnošću moraju znati da li u mlijeku postoje ostaci lijekova.

Vlasnik farme "Alihodžić 1", Refik Alihodžić dugogodišnji uzgajivač koji posjeduje preko 50 muznih grla, pojašnjava važnost takozvane samokontrole na farmi. Prema njegovim riječima, period karence je obavezan i traje obično 7 do 15 dana, a zavisi koji antibiotik je apliciran, postoje jači i slabiji, manja ili veća doza u zavisnosti od jačine upale ili infekcije.

"Nama farmerima je bitno i moramo znati kakvo mlijeko predajemo u mljekaru, ali i kakav mu je kvalitet kada je u vlastitioj preradi. Zato su nam od velikog značaja samokontrole na rezidue u mlijeku, gdje uz pomoć brzog testa provjeravamo je li prošao period karence i ide li mlijeko u prodaju ili preradu", ističe Alihodžić.

U suštini, problem ostataka antibiotika i drugih lijekova u organizmu i proizvodima animalnog porijekla rješava se u primarnoj proizvodnji, poštivanjem karence i savjesnog apliciranja lijeka, a danas se i na tržištu javljaju i alternative poput raznih biljnih preparata sa dobrim učinkom u liječenju upala i drugih infekcija vimena kod krava.


Tagovi

Ostaci antibiotika Upala vimena Proizvodnja mlijeka Kvalitet mlijeka Mliječni proizvodi Period karence Proces fermentacije Refik Alihodžić Veterinarski lijekovi


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.