Poljoprivredni stručnjaci, istraživači i naučni radnici iz cijele Evrope prezentirat će rezultate istraživanja, razmjenjivati znanja, iskustva i ideje
"Koliko nam je proizvodnja hrane bitna svjedoče situacije kao što je bila pandemija i trenutna agresija na Ukrajinu" - ovim je riječima dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr Muhamed Brka, otvorio dvodnevnu Međunarodnu naučno-stručnu konferenciju poljoprivrede i prehrambene industrije koja je započela jučer u Sarajevu.
Tema skupa, koji je doživio svoje 32. izdanje, su lokalni sistemi proizvodnje hrane u doba globalnih izazova. Poljoprivredni stručnjaci, istraživači i naučni radnici iz cijele Evrope prezentirat će rezultate istraživanja, razmjenjivati znanja, iskustva i ideje, a sve s ciljem sagledavanja i savladavanja aktuelnih izazova. Zaključci će biti prezentirani donosiocima odluka.
"Apeliram na ljude koji imaju poluge u svojim rukama, koji odlučuju da se počnu ozbiljnije baviti poljoprivredom i proizvodnjom hrane, da značajnije sarađuju sa naukom, jačaju istraživačke kapacitete jer samo tako cijeli sektor može napredovati i osigurati adekvatno snabdijevanje dovoljnom količinom kvalitetne hrane", poručio je prof. Brka.
Uz sarajevski, organizator konferencije je i Poljoprivredni fakultet Ege univerziteta u Izmiru (Turska), čija je dekanesa, prof. dr Banu Yücel, istakla kako je veliki dio pažnje u svijetu usmjeren ka transferu znanja i inovacijama.
"Poljoprivreda je uvijek igrala ključnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije, a rezultati istraživanja u ovoj oblasti će zasigurno i u budućnosti imati veliki značaj", dodala je.
Podršku ovom naučnom skupu dalo je i Ministarstvo privrede KS, odakle poručuju kako razumiju značaj proizvodnje hrane, a u prilog tome govori i podatak o godišnjem povećanju izdvajanja za poljoprivredu. Danas je to, navode, posebno naglašeno u vremenu društveno-ekonomskih kriza, za koje više nije pitanje hoće li se ponoviti, nego koliko će se često ponavljati.
"Lokalna proizvodnja hrane je sada imperativ i toga smo svjesni. Stoga, iako Kanton Sarajevo nije veliki poljoprivredi proizvođač, svake godine izdvajamo značajnija sredstva", rekao je Jusuf Brkić, pomoćnik ministra privrede KS. Podsjetimo, nedavno je u Kantonu Sarajevo poptpisan i ugovor kojim je pokrenut generacijski projekat u govedarskoj selekciji.
Mjesto se svakako našlo i za bankarski sektor, te je uz podršku, aktivno učešće na naučnom skupu uzela i Sparkasse banka u Bosni i Hercegovini, odakle najavljuju jedinstven proizvod na našem tržištu, namijenjen poljoprivrednicima. Kažu kako je u procesu razvoja, a trebao bi povećati pristup finansijama.
"Veliki je broj paradigmi koje su odbačene u posljednjoj deceniji, a mi smo naučili da banke ne treba samo da nude usluge, moramo razumjeti industriju. Danas smo tu da naučimo nešto novo, da čujemo šta su to izazovi i problemi s kojima se sektor susreće", kazao je tokom ceremonije otvaranja dr. Amir Softić, predsjednik Uprave ove banke, čiji će predstavnici u panel diskusiji govoriti o načinima i mogućnostima finansiranja uvođenja novih tehnologija i prevazilaženja globalnih izazova u poljoprivrednom sektoru.
Poljoprivredni krediti (ne)moguća misija - rješenje je agrobanka?
Transformacija društva i planete događa se s nama ili bez nas, napomenula je prof. dr Aleksandra Nikolić, ministrica visokog obrazovanja, nauke i mladih KS i profesorica na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu UNSA.
"Moramo mijenjati ili transformisati način na koji jedemo, učimo, podučavamo, radimo i razvijamo ideje kako bismo se suočili sa globalnim izazovima i pretvorili ih u mogućnosti. Nadamo se da će ishodi ovoga događaja unaprijediti ekonomski, politički i društveni aktivizam koji nam je potreban te da će oni doprinijeti integraciji tehnologije u prehrambeni sistem“, kazala je prilikom otvaranja skupa.
Prof. dr. agr. Wolf Lorleberg sa Stručne visoke škole Južna Vestfalija (Njemačka), govorio je o perspektivama agrara na zapadnom Balkanu, odnosno o najboljim ekonomskim poslovnim modelima za budućnost u Evropskoj uniji. O benefitima lokalnih sistema proizvodnje hrane govorila je prof. dr Joanna Harasym sa Wroclaw univerziteta u Poljskoj, dok je prof. dr Renata Bažok sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu održala prezentaciju o izazovima u suzbijanju štetočina u lokalnim sistemima proizvodnje hrane.
Inače, tokom ovog dvodnevnog događaja bit će prezentovano više od 120 radova iz oblasti biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje, prehrambene tehnologije, inovativnih tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji te poljoprivredne ekonomike. Neki od radova biće, svakako, prestavljeni i čitaocima Agrokluba.
Fotoprilog
Tagovi
Autor