U slučaju toplih vremenskih intervala tokom zime, kod strnih žita mogu biti prisutne štetočine koje su, osim šteta koje prouzrokuju svojom ishranom i prenosioci patogenih virusa. Kako ih spriječiti?
Ova godina je karakteristična jer je sjetva počela kasnije, ocjenjuje stručnjak za ratarstvo, Milanka Miladinović. Razlog je što se pšenica i ostali ozimni usjevi siju poslije skidanja kukuruza, a kako je sama berba kasnila, to se odrazilo i na sjetvu pšenice.
"Za prinos kod strnih žita bitno je da se ispoštuju sve agrotehničke mjere. Prvenstveno stavljamo akcenat na pripremu kvalitetnog zemljišta za sjetvu usjeva, korištenja sortnog sjemena u optimalnom roku. Ukoliko se neka od ovih mjera na samom početku propusti, vidno će uticati na umanjenje prinosa prilikom žetve", kaže Miladinovićeva.
Sjetva se na pojedinim područjima još uvijek obavlja, što nije preporučljivo u ovom periodu i van je optimalnog roka.
"I dalje postoji mogućnost dok su pogodne vremenske prilike i ima dovoljno vlage da žitarice budu zadovoljavajuće i donesu dobar prinos tokom žetve."
Kako dalje saznajemo od naše sagovornice, do sada posijano žito je dobro i nema oštećenja.
"Ne možemo da kažemo da će biti nekih oštećenja i u toku zimskog perioda jer će strnine koje su na vrijeme posijane biti dobro pripremljene za zimski period. Kao takve mogu izdržati znatno niže temperature od -17 do -20 stepeni, a sniježni pokrivač može djelovati kao izolator štiteći ga i doprinoseći stanju zemljišne vlage", ističe ovaj stručnjak.
Obazirujući se na pšenicu koja je posijana prije dva-tri dana u nekim krajevima, Miladinovićeva smatra da je tu već kritično stanje.
"Mi savjetujemo da se količina sjemena, ukoliko se sad sije, poveća za oko 10 odsto, u odnosu na onu optimalnu količinu, u zavisnosti od sorte", objašnjava i naglašavajući da sve zavisi od vremenskih uslova kako će skoro zasijane strnine ući u zimski period.
"U slučaju povoljne, odnosno blaže zime, usjev koji je zasijan ovih dana početi će klijati. Za biljke su najpogodnije niže temperature praćene snježnim pokrivačem, pošto dolazi do faze mirovanja."
Blage zime mogu biti golomrazice pa tako oštetiti biljke koje nisu dobro pripremljene za zimski period.
U slučaju toplih vremenskih intervala tokom zime, stručnjak za zaštitu bilja Jelena Grbić, naglašava da kod ratarskih vrsta poput pšenice, ječma i ostalih strnih žita, mogu biti prisutne štetočine kao što su krilate i beskrilne jedinke lisnih vaši i cikada koje su, osim šteta koje prouzrokuju svojom ishranom i prenosioci patogenih virusa. Kako saznajemo, u ovoj fazi razvoja u poniklim usjevima prag štetnosti iznosi 10 odsto biljaka koje su naseljene jednom ili većim brojem vaši.
"Ako se utvrdi njihovo prisustvo na preko 10 biljaka, preporučuje se primjena registrovanih insekticida", savjetuje Grbićeva stavljajući akcenat da se kod strnina može javiti u narednoj godini klasanje, nekroza, opadanje lišća i drugo.
Takođe, sagovornica napominje da u ratarskim biljkama kao što su strna žita, lucerišta i djeteline, tokom blage zime može doći do veće pojave glodara.
"Treba pratiti broj aktivnih rupa i srazmjerno postavljati registrovane mamce. Sve se svodi na praćenje i preventivno uklanjanje patogena."
Tagovi
Autor
