Uvozna pšenica duplo skuplja od domaće, zašto je poželjnija?

Kvalitet pšenice proizvedene u Bosni i Hercegovini, rijetki će se usuditi naglas javno izgovoriti, ali nažalost, najprostije rečeno - nije dobar. To je nekako u domenu javne tajne, svi su svjesni, ali je domaća, pa se o tome puno ne govori. A, baš iz razloga što je naša, tim pitanjem bi se trebali ozbiljnije pozabaviti. Učestale krize u snabdijevanju, iz godine u godinu, nisu nas mnogo poučile, jer ovdašnji je čovjek naučen da pregura najteže, a onda opet po starom.

Bosanskohercegovački proizvođači se grčevito bore na tržištu, često poslujući s nulom na računu, ali oranice su opet zasijane. I tim hektarima uglavnom se hvale iz nadležnih ministarstava i  statističari, ratari rijetko, jer nema garancije ni za cijenu ni za plasman, a tu opet dolazi na red pitanje kvaliteta.

Uvozna skuplja za oko 50%

U prvih devet mjeseci 2023. godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno više 168,6 miliona kilograma pšenice, a izvezeno nešto više od 23 miliona kg. Otkupna cijena one iz uvoza je duplo viša, a otkupljivače vrlo često kritikuju zbog "prekomjernog uvoza", no logično je pitanje ko bi uopće plaćao skuplje bilo koji proizvod bez valjanog razloga?

Jedan takav upit poslali smo u nekoliko većih bh. mlinova, jedini koji se usudio komentirati ovo pitanje je Pavlović d.o.o., Crnjelovo Gornje. Ove godine su otkupili oko 3.300 tona pšenice od domaćih ratara.

"Osamdeset posto otkupljene količine, zbog lošeg kvaliteta, će biti utrošeno u stočnu hranu, a ostatak je za proizvodnju mlinskih proizvoda. Zbog dugogodišnje saradnje sa poljoprivrednim proizvođačima koji svake godine svoj rod predaju u Mlin Pavlović bili smo malte ne prinuđeni da i ove godine uradimo isto, bez obzira na loš kvalitet", pojasnili su za Agroklub.

Otkupna cijena je 0,30 KM/kg, što je za oko 50 posto manje od one iz uvoza. Ovaj mlin se bazira uglavnom na pšenicu iz Mađarske, zbog samog kvaliteta kako bi bili konkurentni sa kvalitetom brašna na našem tržištu.

"Nažalost zbog same ekonomske situacije u našoj zemlji proizvođači, i pored našeg savjeta, uglavnom siju komercijalne sorte pšenice, zbog većeg prinosa jer kvalitetnije sorte imaju manji prinos, što našem proizvođaču ne odgovara, računajući troškove pripreme zemljišta, kupovine sjemena, đubriva i zaštitnih sredstava", komentiraju, evidentno svjesni da su i bh. ratari u golemim problemima.

Ima i domaćeg sjemena

A siju se razne sorte, potvrdili su nam proizvođači već ranije. Ni sami više, kako su kazali, ne znaju koju odabrati. Direktor Federalnog zavoda za poljoprivredu, Omer Kurtović, pojašnjava nam da je upravo ova institucija zadužena za ocjenu kvaliteta proizvodnje sjemenskog materijala, u koju spada čistoća, klijavost i sve ono što treba da posjeduje sjeme da bi bilo stavljeno u promet.

"Mi kada radimo sjemenski materijal, moramo imat analize zemljišta - da li u njemu ima nematoda i slično, na primjer, moramo to uraditi kako bi mogli kazati da li se tu može ili ne može obavljati sjemenska proizvodnja. Nažalost, kad je u pitanju proizvodnja merkantilnih žita, to nije pod takvim nadzorom", kaže Kurtović 

Kakvu smo pšenicu proizveli: Šta je pokazala analiza u najvećoj žitnici FBiH?

Dodaje da je, nažalost, mnogo toga na leđima samog proizvođača.

"Koliko su oni izvršili analiza i na osnovu čega su izbalansirali prihranu žitarica, jer ako nemate hranjiva, još slabo prihranite, nema kvaliteta i tu je najveći problem, nema kontrola u toku vegetacije da se vidi šta biljci fali, već je to prepušteno proizvođaču da sam odluči šta će raditi i kako", navodi Kurtović.  

U Odžaku se, priča nam, proizvode oko 5.000 tona sjemenskog žita, i jedan dio se izvozi u Tursku, a ostatak koristi za sjetvene površine u BiH. Proizvodnja sjemena se obavlja pod službenim nadzorom ovog Zavoda. "Kvalitet je iz godine u godinu, zavisno od vremenskih uvjeta, od izuzetnog do nešto slabijih rezultata. Sve što ne zadovoljava kvalitetom, ide u stočnu ishranu. Ono što se stavi u promet to je kvalitetno sjeme", ističe naš sagovornik.  

Kuda ide bh. pšenica?

A u Tursku je Bosna i Hercegovina u prva tri kvartala ove godine izvezla oko 700 hiljada kilograma pšenice. To je jedno od top pet izvoznih tržišta, nakon Hrvatske, Kosova i Austrije, a posljednja na ovoj listi je Srbija.

Tabelarni prikaz izvoznih tržišta pšenice iz Bosne i Hercegovine:

Većina izvoznika iz BiH, pšenicu izvozi brodom, preko luke Split, odakle dobijaju i izvještaje o kvalitetu, potvrđeno je Agroklubu iz Megamarket Kompani d.o.o. Brčko.

Zemlju izvoza, kako su naveli, saznaju tek kada se pšenica proda preko brokerske kuće. Procedura ide na osnovu dokumentacije o preferencijalnom statusu robe. Znači, postoji sljedivost u dokumentaciji, čime se potkrepljuje da je ona proizvedena u BiH.

"Novi rod bh. pšenice, na našim uzorcima u količini od 9.000 tona, DON toksin se kretao od 3.500 do 4.900 ppb. Dozvoljena granica za ljudsku ishranu je maksimalno 1.250 ppb. Hektolitarska masa, u 90 posto slučajeva je bila ispod standarda. Zbog ovih svih parametara, ona se svrstava u kategoriji za stočnu ishranu", kazali su nam iz ove kompanije.

O prinosima pšenice i kvaliteti zrna, žetve 2023. u regionu, čitajte ovdje. 

Problemi s povišenim DON toksinom u zrnu, kako dalje pojašnjavaju, dešavaju se u vlažnim godinama, dok u sušnim povišen bude aflatoksin. To su ujedno dva najčešća problema s kojima se izvoznici susreću, pored parametara kvaliteta.

Najviše stiže iz Mađarske

Kada je riječ o uvozu, najviše pšenice stiže iz Mađarske, koja dominira uz Srbiju i Hrvatsku. Zanimljivo je da se na ovoj listi nalazi i jedna nepoznata zemlja. Ukupno je Bosna i Hercegovina za devet mjeseci ove godine uvezla pšenice u vrijednosti od 83,5 miliona maraka.

Ovo su top uvozna tržišta: 

Daleko je Bosna i Hercegovina od samodostatnosti kada je riječ o proizvodnji pšenice. No, zasijane površine, prema strateškim dokumentima, moraju se povećavati i to najmanje za 50 posto. Pri tome, treba imati na umu i prethodno napisano - kvalitet je jednako važan.