Sjetva pšenice nije ni dokle - nikad gore, nikad tvrđe

U najvećoj bh. žitnici, sjetva pšenice planirana na 15 hiljada hektara, ali još nije ni dokle. Natprosječno topao septembar i oktobar, odgodili su sjetvu u Semberiji gdje su tek poneki uspjeli mehanizaciju istjerati u polja nakon posljednjih padavina. Nikad gore, nikad tvrđe, kažu tamošnji ratari koji se već hvataju za glavu jer se datum konstantno pomjera.

"Vremenske prilike su napravile katastrofu, svi čekamo, nije posijano ni 15 posto površine", kaže nam Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Sela Semberije i Majevice". 

Optimalni rokovi za sjetvu pšenice su od 10. do 25. oktobra, međutim, ove godine je krenula krajem oktobra i početkom novembra. Meteorolozi su najavili nove padavine, pa se farmeri nadaju da će uspjeti završiti ovaj jesenji posao. Svako kašnjenje dodatno povećava troškove.

Pet puta orao

Od velikih količina padavina zemlja se slegla, mašine su teške, pa su neki poljoprivrednici, poput našeg sagovornika morali i pet puta orati. On je tek na pola planirane sjetve.

"Posijao sam na nekih sedam hektara. Troškovi su veliki, pogotovo po pitanju obrade. Cijena sjemenske pšenice je od 110 do 140 KM, a merkantilna je 27 do 30 maraka, znači 500 kilograma merkantilne treba dati za 100 kila sjemenske", precizira Bakajlić dodavši da su cijene gnojiva u padu, iznose od 110 do 120 KM, naspram lani jeftinije je za 30 posto.

Uprkos svim neprilikama, ratari ne mogu ostaviti njive ne zasijane. Rod pšenice 2023, morali su, priča nam, plasirati po niskim cijenama jer u suprotnom ne bi imali sredstava za sjetvu. Kvalitet je, kako dodaje, bio lošiji zbog čestih padavina, a prinos upolovljen. Sjeme, ističe, kupuju od registriranih sjemenskih kuća, uglavnom različita sjemena, no evidentno je da nešto ne štima, jer se kvalitet godinama dovodi u pitanje.

"I to ćemo tražiti da nam pojasne, ako ne valja kvalitet ovog što sijemo, neka nam daju ono što valja, da bismo mogli parirati pšenici sa strane", kaže Bakajlić.

Zahtjevi prema ministarstvu

Inače, poljoprivredni proizvođači u Republici Srpskoj očekuju da do kraja ove ili početkom naredne sedmice dobiju odgovor resornog ministarstva o premiranju sjetve po hektaru. Oni su u svom zahtjevu tražili da im se do maja isplati 800 KM/ha premije, odnosno ukoliko bi se premirao i kukuruz onda po 400 KM/ha.

"Naš zahtjev je i da se regresirano gorivo poveća sa 100 na 150 litara, jer smo mnogo potrošili pogotovo sad u jesenjoj sjetvi, kao i da se poljoprivredni proizvođači oslobode poreza na dobit, odnosno da se reguliše na drugačiji način, a prijedlozi su da oni koji prelaze limit 250 hiljada maraka preko računa moraju biti samostalni preduzetnici, da se ukine komercijalno i nekomercijalno, a ostalo da budu registrirani poljoprivredni proizvođači, ako pređu limit ulaze u prag PDV-a", rekao je ovaj semberski poljoprivrednik.