Soja i ostale leguminoze obogaćuju zemljište azotom, povećavaju se prinosi narednog usjeva nakon leptirnjača, bez dodatnih ulaganja, raspoređuju se troškovi proizvodnje na cijelu sezonu.
Računa se da pšenica i kukuruz pokrivaju do 60 odsto obradivih površina i kao posljedicu toga imamo na proizvodnim parcelama najčešće dvopoljni plodored pšenica-kukuruz ili na manjim čak i gajenje kukuruza u monokulturi, navodi Miloš Nikoletić, stručnjak za ratarstvo.
Kada bi ovaj dvopoljni, pšenica-kukuruz, plodored preveli svuda gdje to dozvoljavaju uslovi spoljne sredine i tla, bar u tropoljni, na primjer, pšenica-soja-kukuruz, za područja ispod Save i Dunava, poljoprivredni proizvođači bi imali sljedeće prednosti:
Prema njegovim riječima, upravo uvođenjem neke leptirnjače kroz tropoljni plodored prekidamo životni ciklus štetočina, bolesti i korova. Soja ili ostale leguminoze obogaćuju tlo azotom, povećavaju se prinosi narednog usjeva, bez dodatnih ulaganja, raspoređuju se troškovi proizvodnje na cijelu sezonu.
Iskustvo proizvođača pokazuje da gajenje kukuruza u monokulturi ima dugoročno veliki uticaj na smanjenje prinosa i to između ostalog i kroz pojačano prisustvo korova koji su stalno prisutni, a teško se suzbijaju i sve češćom pojavom kukruzne zlatice na parcelama. Jedini učinkovit način borbe protiv sirka i kukuruzne zlatice je gajenje kukuruza u plodoredu.
Zbog svega navedenog, slobodno se može reći da su odličan predusjev kukuruzu naročito, kao jedna od mjera borbe protiv jednogodišnjih uskolisnih korova. Biomasa leptirnjača se brzo razgrađuje i dopunski obogaćuje tlo biološki vrjednim azotom koji je proizveden azotofiksacijom.
Pokrovni usjevi su kao korov, ali koji birate i kontrolišete
Podsjetimo, neki pokrovni usjevi bore se protiv korova kroz proces alelopatije. Ovo je izraženo kroz razlaganje rezidua u određenim biljnim vrstama, kada se oslobađaju hemijska jedinjenja koja sprječavaju klijanje sjemena korova.
Ne treba zaboraviti da se jednogodišnje leptirnjače proizvode najčešće radi dobijanja zrna koje ima primjenu u ishrani ljudi i domaćih životinja i kod ovih zadnjih predstavljaju važan izvor proteina direktno ili poslije industrijske prerade.
Za jednogodišnje vrste važi da donose ekonomsku dobit, da se njihova proizvodnja može obaviti sa već postojećom mehanizacijom na većini gazdinstava, tako da je i to još jedan razlog za uvođenje tropoljnog plodoreda sa jednogodišnjom leguminozom pored pšenice i kukuruza.
Kako pripremiti zemlju za sjetvu sudanske trave i koji su dobri predusjevi?
Preporuka je da poljoprivredni proizvođači - ratari i stočari, što više uvede tropoljni plodored na svojim parcelama i to sa sojom gdje god je to moguće zato što ona ostavlja čistu parcelu od korova, rastresito tlo, a i može se izborom sorte približno odrediti vrijeme žetve što nam daje prostora da na vrijeme obradimo zemljište i pripremimo ga za naredni usjev, podsjeća Nikoletić.
Tagovi
Autorica
