Djetelinom obezbjeđujemo dovoljno vlage i povoljnu temperaturu. Za nas je pokrovni usjev kao korov, koji možemo da kontrolišemo, jer ne želimo da zemlja bude 'gola'. Ako vi ne zasijete nešto, priroda hoće. Ovako sami birate, pojašnjava rumunjski poljoprivrednik Nicolas Lefebvre.
Nicolas Lefebvre je poljoprivrednik iz Rumunjske, koji se bavi organskom proizvodnjom i pokrovnim usjevima. Njegov posjed nalazi se u blizini Temišvara. No till koncept počeo je da primjenjuje prije osam godina. Obrađuje 1.600 hektara. Prvih pet godina bavili su se konvencionalnom poljoprivredom, ali koristeći strip till tehniku, manje pesticida, manje inputa, uz kombinovanje sa pokrovnim usjevima. Tokom 2015. i 2016. godine preusmjerili su se potpuno na organsku proizvodnju.
"Mi smo jedno od najvećih gazdinstava u Rumuniji. Ono je kompaktno, oivičeno ogradama. To je praktično zaštićeno, privatno vlasništvo, kojim upravljamo, vodeći računa o cijelom predjelu", kaže Lefebvre za DrAgro vlog.
Zemljište je niske pH vrijednosti, sa malo fosfora, a kada je riječ o klimatskim uslovima, ističu se topla, vjetrovita ljeta. Spomenuti pH kontroliše se tako što se koristi kalcijum-karbonat, na osnovu analize zemljišta. Cilj je da se dostigne nivo od 6.8 pH. "Na svake četiri tone kalcijum karbonata, pH raste za 0.5 za godinu dana. Potrebno je malo vremena", dodaje Nicolas.
Da bi očistio zemljište, u organskoj proizvodnji koristi klasično oranje. Ipak, zalaže se za no till i pokrovne usjeve, gdje je to moguće, a napominje da se u Rumunjskoj za ovaj koncept dobijaju državne subvencije. Ipak, navodi da postoje pravila, koja nisu u skladu sa agronomijom i ne omogućavaju nikakav efekat na zemljište. "Nama je cilj da dobijemo korist od pokrovnih usjeva, a ne samo novac", ističe ovaj poljoprivrednik.
Dodaje da je teško posijati pokrovne usjeve nakon žetve, do 20. augusta: "Svake godine je zemlja veoma suva, a temperature visoke. Ukoliko bude kiše, možemo da postignemo dobru biomasu do zime, ali ako ne bude, redukuje se potencijal ovih usjeva. Zato nam je ideja da sijemo djetelinu, dok ne zasijemo žitarice u aprilu i maju. Tako obezbjeđujemo dovoljno vlage i povoljnu temperaturu. Za nas je pokrovni usjev kao korov, koji možemo da kontrolišemo, jer ne želimo da zemlja bude 'gola'. Ako vi ne zasije nešto, priroda hoće. Ovako sami birate", zaključuje Lefebvr.
Cijeli intervju pogledajte ovde:
Tagovi
