Pšenica na nekadašnjem "ruglu": "Mi smo zemljište uzurpirali, ali to je naša djedovina"

Zeleni se pšenica na 140 hektara državnog zemljišta, koje je godinama, kako kažu lokalni poljoprivrednici, bilo "ruglo na ulazu" u Odžak. Vođeni pomalo izjavom federalnog ministra Kemala Hrnjića da nije važno ko će zaorati, već da se zemlja obrađuje, a pomalo i svojom kuražnoću, jesenas su, ne kriju, "uzurpirali državno zemljište" oko kojeg se godinama vodi bitka lokalnih ratara i jedne kompanije, te zasijali pšenicu.

"Cilj je bio da se pokrenu stvari s mrtve tačke da zemlja ne leži. Ipak je to zemlja na kojoj smo mi odrasli, a da nam neko plodove s nje nosi, mislim da to nije uredu", kaže za Agroklub, Juro Kopačević, predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Žito".

Usjev zasad obećava

Pšenica ne izgleda loše i obećava prinos, dodaje, uz napomenu da sve zavisi šta će biti ovaj mjesec i tokom punjena zrna. Usjev je u 70 postotnom stanju zrenja. Ako se okiša, ako vremenski uvjeti ne budu dobri, onda bi stanje moglo da se malo poremeti, jer kako ovaj ratar kaže "biljka je to koja puno obećava ako joj paše, ako ne onda ide u minus."

Borba lokalnih poljoprivrednika za plodne oranice traje 14 godina, trebalo bi kaže Juro, nekoliko dana da se cijela priča ispriča, a kamoli stavi na papir. No, ko je pratio njihovu borbu sjetit će se da mnogo puta završili na sudu, pa i sada su tužena strana, ali se ne sekiraju mnogo, baš kao što ih ni prijetnje nisu zastrašile.

"Kanton je toj firmi dao ponovo nekih 700 ha, a mi smo ovaj dio uzurpirali, nama su prijetili da će ući, imali su namjeru da to zatanjiraju, zaoru, svašta nešto, mi smo rekli branit ćemo tijelima i eto nisu ušli. To je šou", navodi Juro dodavši da Udruženje "Žito" čeka i odluku Ustavnog suda BiH za koju vjeruje da će ići u njihovu korist.

Ko je dobio državno poljoprivredno zemljište u Odžaku - bika pojeli, a njive drugi uzeli

Lokalni ratari su zemljište obradili i zasijali, svojim sredstvima, a dio roda će, kako navode, dati u humanitarnu organizaciju, a dijelom pokriti svoje troškove i ako šta ostane podijeliti. Na taj dio poticaje nikakve dobiti neće. "Mi smo u posjedu bespravno, a iz njega nas može izmjestiti samo sud. Vjerovatno ćemo skinuti mi rod, samo je stvar šta će biti iza roda, jer se nikada nećemo složiti da ta firma dobije. Mada smo mi dobrano umorni", kaže Juro i dodaje da se uprkos tome predati neće.

Borba do "zadnje kapi znoja"

Pokušali su, priča nam i pregovarati, ali su onda „zaratili pa zasad mi bitku dobijamo“. Ako Ustavni sud BiH kaže da je sporni kantonalni zakon nije u skladu s federalnim, pojašnjava kako će svi ugovori koje je ministarstvo potpisalo s firmom kojoj su dali zemlju, biti ništavni.

"Puno više novaca je u igri sada ako se ugovor poništi, imaju nekih 1.400 ha. Tu su stukli oko oko dva miliona maraka poticaja", dodaje.

No, predaje nema "do zadnje kapi znoja", poručuje jer je "nepravda velika". Zemlje ima dovoljno za sve, samo joj treba racionalno pristupiti navodi naš sagovornik.

"Posavina može biti žitnica koja za Bosnu može proizvesti 15 posto potreba pšenice, to nije malo, ali očito nikome ne paše, kao da se boje bogatog seljaka, a bogat seljak nikada nije uništio državu, a država njega jeste", navodi Juro podsjetivši da je to zemlje oteta od njihovih djedova, koji su zbog nje u podrumu (zatvoru) ležali.