Praznih džepova u prihranu pšenice: "Motkama rastjerati sve iz institucija, ne služe ničemu"

Na pragu je prva prihrana pšenice, a džepovi proizvođača u oba bh. entiteta su prazni. Troškovi proizvodnje odavno ne pokrivaju ulaganja, a na to su još stigle više cijene gnojiva. Godinu počinju s minusima, pa za sebe kažu da su heroji, ali ni sami ne znaju riješiti zagonetku: "Sve manje poljoprivrednika, sve veći budžeti, a para nema."

Cijene vinule u nebesa

Nagli skok cijena gnojiva zabilježen je u januaru, a od tada one ne miruju i u stalnom su porastu, baš kako su predvidjeli i analitičari navodeći kao razlog globalnu dinamiku, visoke troškove sirovina i ograničene ponude u Evropi.

"Gnojiva su već 30 posto poskupila, KAN koji ide sad za prehranu pšenice bio je 700 marka tona, a sada je 940 KM. U Posavskom kantonu je većinom biljna proizvodnja, za koju nije još isplaćen poticaj peti je kvartal od sjetve, samo jeste za pšenicu, to je van pameti, godina je zakašnjenja", kaže nam Juro Kopačević, predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Žito".

No, prihranu valja obaviti, jer je to jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera u ovoj proizvodnji, od koje zavisi rast, razvoj, visina prinosa i kvalitet roda pšenice. Prije četiri godine, kada su prema riječima Kopačevića, problemi i krenuli, izvršena je projekcija troškova, kada su došli do ulazne cifre od 3.300 maraka po hektaru. "Pokazalo se da na proizvedenih 5 tona dobijemo 2.000 KM, plus poticaj od hiljadu, mi i dalje bili u minusu od 300 maraka i tada je lijepo napravljeno mimo poticaja je davana razlika od 100 ili 200 maraka, tako da smo faktički godinama bili na nuli. Sada samo u totalnom minusu", dodaje Juro, koji se i am pita kako namiriti troškove u proizvodnji.

S ukupno proizvedenom količinom zrna i poticajem, ulog se ne može isplatiti već treću godinu. Ovog ponedjeljka, 17. februara, istekao je i rok za primjedbe na nedavno objavljeni Nacrt programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2025. godinu u FBiH.

Kako saznajemo, poljoprivrednici su tražili da se u biljnoj proizvodnji vrati dodatak od 100 KM/ha kao i prethodnih godina, odnosno da se ne smanjuje poticaj. Jer, kako su naveli, bez ove proizvodnje u kojoj je i ratarstvo, nema poljoprivrede.

Istovremeno, Kopačević navodi da oni kao posavsko udruženje nisu slali primjedbe, ali da su upoznati s prijedlogom koji je uputilo federalno udruženje. Dodaje i kako im je uskraćeno pravo na razgovor s resornim ministrom.

"Ne znam čemu ovu vodi. Ako mi, koji vršimo organizovanu proizvodnju prestanemo davati seljacima repromaterijal, nema više sjetve nigdje. Mali čovjek više nema, samo gleda gdje će se zadužiti", kaže naš sagovornik.

Heroji se spremaju za sjetvu

Situacija nije bolja ni u Republici Srpskoj. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Sela Semberije i Majevice", Savo Bakajlić, kaže kako čak nisu ni pozvani na sastanak kod ministra s drugim udruženjima, kada se razgovaralo o Pravilniku poticaja za 2025., koji je u ovom bh. entitetu već stupio na snagu.

"Svaki dan gnojivo poskupljuje, ne znam gdje je ovdje kraj, kako je krenulo za 10 do 15 dana KAN će biti i 100 maraka, znači propast, ne mogu da shvatim ni distributere i uvoznike da baš mogu toliko da podignu cijenu", ogorčen je Bakajlić, dodavši da za pšenicu nisu dobili ništa, čak ni obećano s lokalnog nivoa.

Smatra da je potreban reset u cijeloj državi kako se mora probuditi svijest građana. Kaže i kako više nije optimista, iako se čitav život borio da se stvori atmosfera za bolji život svih građana.

"Imam osjećaj da je više do nas, nego do njih. Oni su šaka jada koja ide na uštrb građana. Vrijeme nikada nije bilo opasnije. Poljoprivrednici su heroji, da u ovakvoj situaciji besparice gdje ministarstvo duguje milione, prihranjuju i idu u proljetnu sjetvu", ističe Bajaklić.

Kaže i da narod mora sam sebi pomoći jer sistem više nije zarazan, nego bolestan. Apsurdno je, navodi dalje, da građani plaćaju hljeb od 450 grama, 2 KM, a da niko ne želi zaštititi domaće proizvođače. Vekna, dodaje, na cijenu pšenice od 0,35 KM, ne smije biti skuplja od 1,10 KM.

"Gadno kuhamo, ne nam šta će se desiti nakon sastanka koji imamo uskoro, ja predlažem da uzmemo motke da sve rastjeramo i pozatvaramo institucije jer oni jedu zdrav, svjež hljeb koji smo mi proizveli, a ne donose rezultat. Šta će nam ministarstvo kada ministar neće da razgovara", zaključuje Bakajlić.