Najezda miševa: Pred žetvu poharali pšenicu, ostavili samo trećinu prinosa

"Miševi su prava pošast. Poznanik mi ima jednu njivu od 12 hektara na kojoj ih već treći puta ide trovati. Potrošit će 200 kila otrova!“, kaže nam poljoprivrednik iz Antunovca kod Osijeka, u susjednoj Hrvatskoj koji je i sam prošle godine na 'vlastitoj koži' osjetio koliku štetu mogu učiniti.

Kako nam je ispričao, moleći da ga ne imenujemo, prošle je godine imao pšenicu 'baš za primjer'. Odlična tijekom cijele vegetacije, od nicanja pa prihranjena u četiri navrata po stotinjak kilograma i triput tretirana od bolesti. Sve, kaže, najbolje odrađeno i maksimalno uloženo.

I već na prvi pogled kad uđe u usjev, točno zna koliko će biti tona po hektaru. Tako se pred žetvu činilo kako ova obećava i 10 tona prinosa. "Da bih na kraju imao 7,5 tona! Jer tamo gdje su kompletno pojeli rubni dio table nije bilo više od 3 t/ha. To još nisam doživio! Idete po njivi i samo vidite bijele klasove i mislite kakva je to bolest, a ono miševi pregrizli stabljike“, žali se ovaj ratar, inače i lovnik u lokalnom lovačkom društvu. Kad su ga zvali da procijeni štete kod drugog proizvođača, koji je prijavio da su mu divlje svinje pojele pšenicu, imao je što vidjeti.

"Kad sam ušao, vidim da to nisu divlje svinje. Bilo je doduše na par mjesta rovanja, ali to je lisica tražila miševe! Jer, ona kopa na sebe, a svinja rije prema naprijed, gura zemlju od sebe pa se razlika jasno vidi. Tako da mu je sva šteta bila od miševa. I to, naravno, uoči žetve“, kaže mladi, ali iskusni poljoprivrednik prema čijem mišljenju u godini sa najezdom treba izbjegavati reduciranu obradu tla.

Dubljom obradom rastjerati miševe

Oranje ih, dodaje, ipak koliko-toliko poplaši. Površinska obrada samo zatrpa rupe, ali ništa više jer evo ih već sutra vani. Dublja zasigurno smanji populaciju. I pripremu tla treba odraditi što bliže sjetvi. "Mislim da je populaciju miševa podigla i ova zelena gnojidba koju su nas natjerali da radimo“, komentira naš sugovornik pojašnjavajući kako nije isto kad se kroz neku njivu svakih 20-ak dana prođe nekim ratilom, ili kad se njiva od kolovoza do zime, u periodu baš kad se ovi glodavci nastanjuju, uopće ne dira.

Glodari: Od njive do pčelinjaka - kako ih suzbiti

"Di su miševi? Tu di se ne radi! Znači, djeteline koje se ne obrađuju su njima raj. Tu ih ima more", zaključuje dodajući da će oni koji imaju djetelinu poludjeti ove godine. On sam, na njivi gdje je imao pšenicu koju su opustošili, godinu prije je imao zelenu gnojidbu odnosno pokrovni usjev koji ih je hranio i štitio cijelu zimu. Ove je godine iz tog razloga preokrenuo plodored i gdje mu je bila zelena gnojidba, sad ima zimsku brazdu pa će na proljeće ići kukuruz. Tu sad, smatra, ne bi trebalo biti problema.

Slaže se s ovim opažanjem i prof.dr.sc. Bojan Stipešević s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

"Da, može se reći da će na površinama s pokrovnim usjevima biti veća populacija miševa, ali to se može sagledati i s pozitivne strane. Tako ćete zadržati miševe da vam ne idu na pšenicu, što je daleko veći gubitak u proizvodnji. No, na stranu sve, glodavaca je neupitno više zbog globalnih klimatskih promjena“, komentira profesor podsjećajući na sve toplije zime s manje oborina kojima svjedočimo posljednjih godina.

Stariji se sjećaju kako bi ih kod vlažnijih godina (s obilnim kišama ili otapanjem snijega) voda pogušila poplavljujući njihove hodnike.

Koje je sredstvo zaista učinkovito ?

Problem suzbijanja najezde je tim veći, žale se brojni poljoprivrednici, što već duže vrijeme nema izbora sredstava za suzbijanje na poljoprivrednim (otvorenim) površinama, pa se mnogi od njih upuštaju i u sumnjive nabavke rodenticida van granica države, koji naravno nisu dozvoljeni za primjenu kod nas.

BiH: Zabranjene aktivne tvari u sredstvima za zaštitu bilja - na listi i klorprofam

A koje su rupe uopće aktivne važno je ustanoviti kako se ne bi trošila prekomjerna i nepotrebna količina sredstva, odnosno nabijali troškovi proizvodnje i dakako ugrožavao okoliš. Otkrivaju se dan-dva prije primjene, prođe se poljem i zatrpaju (nagaze) se rupe, te provjere nakon 24 sata. One koje su ponovno otvorene su aktivne.

No, brojni se poljoprivrednici dok je bilo na izbor više sredstava, nisu pridržavali naputaka tako da je dolazilo do uginuća zečeva, srna, ptica, a što je vjerojatno i jedan od razloga gubljenja dozvola za rodenticide, mišljenja su iskusniji terenski agronomi.

Prirodni neprijatelji

Uz kemijsko suzbijanje svakako je potrebno provoditi i druge mjere borbe, među kojima ponajprije agrotehničke, kao naš poljoprivrednik s početka priče. Tako će na ratarskim površinama uz plodored i obradu tla (prema nekim izvorima, obrada odmah nakon žetve može uništi 85-90 posto populacije), valjati pripaziti na navodnjavanje (jer povećava populaciju voluharice), dok će u voćnjacima dobrodošle mjere za rješavanje problema biti malčiranje (umjesto košnje kod koje je zamijećen veći broj glodavaca u voćnjaku) travnatog pokrova, odnosno obrada tla ispod stabla ili u redu (rotofreza s pomičnim ticalom), te postavljanje raznoraznih zamki.

Osim spomenute kemijske te agrotehničkih mjera, prirodni su neprijatelji glodavaca dobar dio rješenja ovog problema, posebice u ekološkoj proizvodnji u kojoj su kemijska tretiranja zabranjena. 

Tako će na njivama bliže selu, miševe vrlo uspješno riješiti mačke. Na onim udaljenijim, tu su lisica, jež, zmije i brojne ptice grabljivice, za koje se vrlo jednostavno mogu postaviti stupovi-sjedalice, a 'recepte' donosimo u idućim danima. Dovoljan poticaj za ovu temu bioloških neprijatelja glodavaca zasigurno će biti podatak kako samo jedan par ptica vjetruša (Falco tinnunculus) kojima su 80- 90 posto 'jelovnika' voluharice i miševi, uspješno 'kontrolira' 2-3 hektara površina.