Minus je rizičan za zob - bolje birati proljetne forme

Zob ili ovas (Avena sativa L.) je sitna žitarica, stablo je člankovito i otpornije je na polijeganje od ostalih strnih žita. Prosječne je visine 80-120 cm. List je lancetast, paralelne nervature. Cvjetovi su smješteni u cvast metlicu. Tipično je samooplodna biljka, a plod je krupa, najčešće plevičasta. Postoji ozima i proljetna forma.

Uzgaja se za stočnu ishranu, zelenu krmu, ljudsku ishranu (zobena kaša, pahuljice, miješa se sa brašnom). Značaj ploda ogleda se i kao antioksidant, stabilizator, sadrži dosta ulja (manje ugljenih hidrata, više biljnih masti).

S obzirom da ozima zob slabo izdržava niske zimske temperature, preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da gaje proljetne forme. Bez snijega izmrzava na -10^oC, a pod snijegom izdržava do -18^oC. Ne treba rizikovati u gajenju ozime zobi, mada otpornost na niske temperature zavisi od sorte, ishrane i pripreme za zimski period.

Rana sjetva ovsa preduslov za uspješnu borbu protiv korova

Od sorata jare zobi preporučuju se:

1. Novosadska golozrna zob, Dunav - Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad;
2. Mediteran, Labud, Rajac, Slavuj, Lovćen - Centar za strna žita Kragujevac;
3. Šampion - Poljoprivredni centar Hrvatske Zagreb.

Plodored

Najbolji predusjevi za ovu žitaricu su đubrene okopavine (krompir, kukuruz, soja) i jednogodišnje leguminoze (grašak, grahorica, grah). Strna žita nisu podesne predkulture, a zob je vrlo loš predusjev za sva strna žita. Inače, ne podnosi monokulturu.

Obrada zemljišta

Kada se za predusjev ore duboko, ore se na 20 - 25 cm dubine, u protivnom na 25 - 30 cm. Predsjetvenom pripremom težimo da površinski sloj (tri do pet centimetra) bude u rastresitom stanju. Pred samu sjetvu treba uraditi finu pripremu zemljišta (tanjirače, drljače, sjetvospremači, rotodrljače) jer treba stvoriti usitnjeni površinski sjetveni sloj mrvičaste strukture do dubine sjetve.

Vrlo dobro razvijen korijenov sistem ima, kao i veliku sposobnost usvajanja hraniva, te stoga dobre rezultate daje i na siromašnim zemljištima, kao i na kiselim zemljištima sa nižim sadržajem pH (4-5).

Đubrenje

Za prinos od četiri tone po hektaru potrebno je osigurati:

• N = 100 - 120 kg;
• P2O5 = 70 - 80 kg;
• K2O = 80 - 100 kg

U osnovnoj obradi (oranju) unijeti u zemljište 300 kg/ha NPK 7:14:21. Pred sjetvu unijeti u zemljište 200 kg/ha NPK 15:15:15. Radi se samo jedna prihrana žitarice u bokorenju sa 200 kg/ha KAN-a.

Najsigurnije, najtačnije i najracionalnije đubrenje odredit ćemo ako obavimo agrohemijsku analizu zemljišta!

Za postizanje prosječnog prinosa od 5.000 kg/ha zrna, a na osnovu agrohemijske analize i potencijalne plodnosti zemljišta obezbijediti:

• N = 90 kg/ha;
• P2O5 = 60 kg/ha i
• 60 kg/ha K2O.

Unošenje NPK đubriva je pod osnovnu obradu, predsjetvenu pripremu zemljišta, a dio azota unijeti prihranom. Optimalne količine stajnjaka za ovas su oko 20 t/ha, čijim unošenjem smanjujemo navedene količine NPK đubriva za 20 posto (Dr Đ. Glamočlija, 2012.).

Sjetva

Ozimu i fakultativnu zob rano sijati, pošto dobro razvijen usjev bolje izdržava negativne temperature. Rano posijana i ranije sazrijeva.

Optimalno vrijeme sjetve jare zobi je od 15. februara do 10. marta. Sjetva se može uraditi na nešto vlažnijem zemljištu. Međuredni razmak je 12 - 15 cm, sa 450 - 500 klijavih zrna po m² i 130 - 160 kg/ha sjemena. Dubina sjetve je tri do četiri centimetra, a na lakim zemljištima pet centimetra.

Kontrola količine sjetve, provjera sijačice i podešavanje dužine markera je kao kod pšenice. Drljanje proljetne forme radimo u fenofazi tri lista radi očuvanja vlage i uništavanja korova.

Populacije miševa i voluharica prate se i ako je potrebno suzbijaju se rodenticidima (10 - 20 gr) po aktivnoj rupi uz zatrpavanje zemljom nastanjenih rupa:

• Deltrin-A;
• Zoradiolon mamci, Suradiolon;
• Galibrom - AB;
• Cink fosfid mamak;
• Faciron forte mamak i
• Antikolin mamak.

Žetva

Zbog osipanja zrna početak žetve obaviti na početku pune zrelosti zrna na periferiji, odnosno vrhu metlice. Tada je žuta zrelost zrna u centralnom dijelu metlice.

Žetva je najčešće dvofazna. U prvoj fazi zob se žanje na 25 - 30 cm visine i ostavlja u tanke trake po strnjici, da se slama prosuši. Poslije nekoliko sati ili najkasnije sljedećeg dana, obavlja se kombajniranje kombajnom sa "pik-ap" uređajem.

Žetva jare zobi je nakon žetve pšenice. Sušenje zrna je prirodno, na suncu ili u tehničkim sušarama. Zrno treba da ima 14 posto vlage da bi se čuvalo. Početak košenja za zelenu masu je sa 40 cm visine biljke, a završetak u vrijeme metličenja.

Napomena: Zob dozrijeva neujednačeno i najviše od svih strnih žita je sklon osipanju. Početak žetve preporučuje se pri prosječnoj vlažnosti zrna od 20 do 23 posto, a najpodesnija žetva je dvofazna. Golozrna zob se žanje jednofazno sa većom vlagom zrna od 15 - 16 posto, uz određena podešavanja kombajna.