Hoće li biti dovoljno pšenice - podbacio rod u BiH i regionu?

Na području Lijevče polja žetva pšenice, koja je zasijana na površini od oko 7.200 ha je u punom jeku. Prinosi su ispod višegodišnjeg prosjeka i kreću se oko 5 t/ha, a vlažnost zrna je od 10-12 posto.

Prethodnih dana završena je žetva ječma i uljane repice. U zavisnosti od kvaliteta zemljišta, vremena sjetve i primijenjene agrotehnike prinosi ječma kreću se oko 4 t/ha, a repice do 2 t/ha.

Nedovoljna količina padavina

Razlog niskih prinosa ovogodišnjeg roda pšenice, a i ostalih žitarica je nepravilan raspored i nedovoljna količina padavina u martu, aprilu i maju, praćene naglim porastom temperatura u maju u fenofazi oplodnje i nalijevanja zrna kada je biljkama voda bila najpotrebnija, navode iz Savjetodanve službe Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske.

Došlo je do naglog sazrijevanja što je rezultiralo ovako niskim prinosima. Pored klimatskih uslova prinosi su smanjeni i uslijed redukovane primjene mineralnih đubriva, gdje je na nekim površinama izvršena samo jedna prihrana azotnim đubrivima.

Proizvođači koji su pšenicu zasijali na vrijeme, izvršili adekvatnu zaštitu i prihranu, a oni koji su bili u mogućnosti i navodnjavanje ostvarili su mnogo bolji prinos.

Na području Semberije žetva je obavljena na 90 posto usjeva. Kako navode tamošnji proizvođači, rod je podbacio, ali je kvalitet dobar, kao i težina. Vlaga je 10 posto, a prinosi su od 3,5 do 5,5 tona, odnosno u prosjeku 4,5 tona.

Stanje u regionu

Prinosi pšenice u Srbiji su zbog suše manji za oko 30 posto u odnosu na očekivane i na nivou su desetogodišnjeg prosjeka od oko 4,5 tona, rekao je stručnjak za strna žita Miroslav Malešević za Betu. Naveo je kako ima njiva gdje nije bilo padavina i gdje su prinosi pšenice od 2,5 do 3,5 tona po hektaru, a da su u južnom Banatu i Sremu prinosi do 8,5 tona i da će "to popraviti prosjek u Srbiji".

"Pšenica je zbog suše preskočila pojedine faze nalivanja zrna, ali ima dobru hektolitarsku masu i sadržaj proteina, međutim bit će slabijeg tehnološkog kvaliteta. To znači da je zrno sitnije i sadrži dosta proteina u omotaču, ali ne i u sredini zbog čega će biti manje kvalitetno brašno jer neće moći da upija vodu i teže će se razvlačiti tijesto", pojasnio je Malešević.

Cijene žitarica padaju usred žetve - ništa neočekivano?

U Hrvatskoj je pšenica prošle jeseni zasijana na 160 hiljada hektara, što je 16.000 ha više u odnosu na lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Iako će se proljetno sušno razdoblje odraziti na prinose, zbog povećanih sjetvenih površina očekuje se da će ovogodišnja žetva pšenice biti na nivou prošlogodišnje, s oko milion tona.