Dubina sjetve ozimih žitarica

Pred nama je jesenja sjetva žitarica, a njen uspjeh zavisi i od dubine na koju polažemo sjeme. Veličina zrna, biološka karakteristika sorte, kvalitet sjemenskog materijala, tip zemljišta, podešenost sijačice, vremenske prilike i dostupnost vode su ključni faktori koji je određuju. Što je sjeme krupnije veća je dubina, što je slučaj i sa rastresitom, pjeskovitom zemljom.

Ono mora imati pristup vodi, jer je usvaja, bubri i pokreću se enzimatski procesi klijanja i nicanja.

Rizike nose i preplitka i preduboka sjetva

U plitkim, površinskim slojevima zemljišta postoji opasnost da vlage neće biti dovoljno, zrno se isušuje, nicanje je neujednačeno ili izostaje. Više je izloženo atmosferskom uticaju i lako dostupno životinjama, pticama.

Koji rizik donosi suviše rana, a koji prekasna sjetva ozimih žitarica?

Kada je sjeme položeno preduboko ono može potrošiti svu svoju energiju nicanja. Moguće je da biljke niču duži vremenski period, odnosno niknu kasnije od istovremeno posijane parcele gdje je dobro određena dubina sjetve. Kod takvih biljaka korijen je slabije razvijen, osjetljivije su na biljne bolesti i napad štetočina, slabije bokore ili nikako, a samim tim prinos je manji. U oba slučaja ne postiže se adekvatan broj biljka po m².

Optimalna dubina sjetve

Za većinu žitarica optimalna dubina sjetve se kreće od 2 do 5 cm, ali je u praksi nešto veća. Na lakšim zemljištima veća je dubina, dok na težim sijemo pliće.

Optimalna sjetvena dubina za ozimu pšenicu je 3 do 5 cm, ječam 3 do 5 cm, raž 2 do 4 cm, zob 3 do 4 cm, tritikale 3 do 4 cm.

Uspješnost sjetve zavisi od podešenosti sijačice

Potrebno je prije sjetve provjeriti apsolutnu masu. Prije sjetve podešava se sijačica na sjetvenu normu koja se izražava u kg/ha. Dopušteno je odstupanje do tri posto. Jedno je šta piše u tabeli sjetvene norme, a drugo kako sijačica radi. To zavisi od konstrukcije same sijačice, podešenosti, starosti i od održavanja.