• Voće i povrće
  • 20.08.2020. 11:30

U prvoj polovini godine izvoz povrća i njegovih prerađevina manji, koji je uzrok tome?

U prvom dijelu godine izvezeno je prerađevina povrća u vrijednosti od oko prosječno 5,5 miliona KM, što je manje za 4,4% u porođenju sa istim periodom u 2019. godini. Istovremeno, uvoz je tek neznatno manji.

Foto: Maja Celing Celić (ilustracija)
  • 31
  • 614
  • 0

Domaća ponuda voća i povrća mogla bi biti i bolja jer su ove proizvodne godine zasijane veće količine nego prethodnih. Ipak, to nije slučaj.

Korona virus ostavio je posljedice u svakom segmentu poljoprivrede, a pored toga, nestabilne vremenske prilike takođe su uticale da rod voća i povrća ove sezone bude manji.

Za razlike od prethodne godine, rod šljiva nešto je slabiji, posebno na području Gradačca, opštine koja je najbogatija zasadima šljive u Evropi. Razlog je nevrijeme praćeno gradom, vjetrom i snažnom olujom, koja je u dva navrata nanijela velike štete gradačačkim voćnjacima. Iz tog razloga rod je za 30 do 40 odsto manji, navodi Avaz.ba.

Proizvodnja šljiva duplo manja ?

Nevrijeme nije zaobišlo ni šljivik Raifa Čolića, koji ima oko 12 hiljada sadnica. Tokom prošle godine imao je proizvodnju od 330 tona ove voćne vrste, a ove će biti duplo manje, oko 150 t. Sva ubrana šljiva ide za izvoz na evropsko tržište, najviše u Njemačku.

Uprkos koroni 47. Sajam šljive u Gradačcu ipak će se održati: Prijave u toku!

 "Da je ove sezone bilo bolje vrijeme i bez leda, stanje u šljivarima bilo bi puno bolje. Mi smo se poslije nepogode borili da voćnjake oporavimo prskanjem i uspjeli smo jednim dijelom u tome", objašnjava ovaj proizvođač.

Iz Privredne komore Tuzlanskog Kantona kažu da će se tokom aktuelne sezone na zapadnoevropsko tržište izvoziti oko 10.000 tona šljive. Tema domaće proizvodnje šljive biti će aktuelna i na predstojećem Sajmu šljive koji će biti održan od 25. do 28. avgusta u Gradačcu.

Šta je zapravo uticalo na manji izvoz?!

Podsjećamo da je u ponudi sve više uvoznog voća i povrća, što dugoročno loše utiče na domaću poljoprivredu. Ovo je posebno alarmantno jer se najviše i uvoze vrste koje uspjevaju na ovim prostorima i nema realne potrebe za njihovim uvozom. Pored svega toga, uvozni poljoprivredni proizvodi jeftiniji su od domaće uzgojenih. 

Zašto je uvozno voće i povrće jeftinije od domaćeg?

Prema podacima iz Vanjskotrgovinske komore BiH, pokrivenost uvoza izvozom kada je riječ o povrću i njegovim prerađevinama, u prvoj polovini 2020. godine iznosila je 11,55%. 

U prvom dijelu godine izvezeno je prerađevina povrća u vrijednosti od oko prosječno 5,5 miliona KM, što je manje za 4,4% u porođenju sa istim periodom u 2019. godini. Istovremeno, uvoz je tek neznatno manji, odnosno, za 0,03 odsto i iznosio je prosječno 47,6 miliona KM. 

Šta je uslovilo iznenadni pad cijena povrća na pijacama?

U strukturi izvoza dominira krompir i svježa salata u odnosu na drugu povrće, a što i jeste u skladu sa karakteristikama prve polovine godine. Realizovana vrijednost izvoza zelene salate je 886.143 KM, međutim i dalje je za 15% manji u odnosu na prošlogodišnje razdoblje, navodi BHRT.

U uvozu povrtarskih vrsta najviše su zastupljeni svježi paradajz i paprika i u prvom polugodištu uvoz ovog povrća bilježi vrijednost od oko 17,5 miliona KM. Na drugom mjestu nalazi se sušeni pasulj, sa otprilike pet miliona KM, a za njim slijedi smrznuta mješavina povrća, sa ostvarenom vrijednošću od prosječno 3,4 miliona KM. 


Tagovi

Izvoz povrća Prerađevine povrća Rod šljiva Nestabilno vrijeme Raif Čolić Zasadi šljive Uvozno voće Povrtarske vrste Svježi paradajz Vanjskotrgovinska komora BiH


Autorica

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.