U prvoj polovini godine izvoz povrća i njegovih prerađevina manji, koji je uzrok tome?

Domaća ponuda voća i povrća mogla bi biti i bolja jer su ove proizvodne godine zasijane veće količine nego prethodnih. Ipak, to nije slučaj.

Korona virus ostavio je posljedice u svakom segmentu poljoprivrede, a pored toga, nestabilne vremenske prilike takođe su uticale da rod voća i povrća ove sezone bude manji.

Za razlike od prethodne godine, rod šljiva nešto je slabiji, posebno na području Gradačca, opštine koja je najbogatija zasadima šljive u Evropi. Razlog je nevrijeme praćeno gradom, vjetrom i snažnom olujom, koja je u dva navrata nanijela velike štete gradačačkim voćnjacima. Iz tog razloga rod je za 30 do 40 odsto manji, navodi Avaz.ba.

Proizvodnja šljiva duplo manja ?

Nevrijeme nije zaobišlo ni šljivik Raifa Čolića, koji ima oko 12 hiljada sadnica. Tokom prošle godine imao je proizvodnju od 330 tona ove voćne vrste, a ove će biti duplo manje, oko 150 t. Sva ubrana šljiva ide za izvoz na evropsko tržište, najviše u Njemačku.

Uprkos koroni 47. Sajam šljive u Gradačcu ipak će se održati: Prijave u toku!

 "Da je ove sezone bilo bolje vrijeme i bez leda, stanje u šljivarima bilo bi puno bolje. Mi smo se poslije nepogode borili da voćnjake oporavimo prskanjem i uspjeli smo jednim dijelom u tome", objašnjava ovaj proizvođač.

Iz Privredne komore Tuzlanskog Kantona kažu da će se tokom aktuelne sezone na zapadnoevropsko tržište izvoziti oko 10.000 tona šljive. Tema domaće proizvodnje šljive biti će aktuelna i na predstojećem Sajmu šljive koji će biti održan od 25. do 28. avgusta u Gradačcu.

Šta je zapravo uticalo na manji izvoz?!

Podsjećamo da je u ponudi sve više uvoznog voća i povrća, što dugoročno loše utiče na domaću poljoprivredu. Ovo je posebno alarmantno jer se najviše i uvoze vrste koje uspjevaju na ovim prostorima i nema realne potrebe za njihovim uvozom. Pored svega toga, uvozni poljoprivredni proizvodi jeftiniji su od domaće uzgojenih. 

Zašto je uvozno voće i povrće jeftinije od domaćeg?

Prema podacima iz Vanjskotrgovinske komore BiH, pokrivenost uvoza izvozom kada je riječ o povrću i njegovim prerađevinama, u prvoj polovini 2020. godine iznosila je 11,55%. 

U prvom dijelu godine izvezeno je prerađevina povrća u vrijednosti od oko prosječno 5,5 miliona KM, što je manje za 4,4% u porođenju sa istim periodom u 2019. godini. Istovremeno, uvoz je tek neznatno manji, odnosno, za 0,03 odsto i iznosio je prosječno 47,6 miliona KM. 

Šta je uslovilo iznenadni pad cijena povrća na pijacama?

U strukturi izvoza dominira krompir i svježa salata u odnosu na drugu povrće, a što i jeste u skladu sa karakteristikama prve polovine godine. Realizovana vrijednost izvoza zelene salate je 886.143 KM, međutim i dalje je za 15% manji u odnosu na prošlogodišnje razdoblje, navodi BHRT.

U uvozu povrtarskih vrsta najviše su zastupljeni svježi paradajz i paprika i u prvom polugodištu uvoz ovog povrća bilježi vrijednost od oko 17,5 miliona KM. Na drugom mjestu nalazi se sušeni pasulj, sa otprilike pet miliona KM, a za njim slijedi smrznuta mješavina povrća, sa ostvarenom vrijednošću od prosječno 3,4 miliona KM.