Zašto je uvozno voće i povrće jeftinije od domaćeg?

Posljednjih mjeseci svjedoci smo da se na našim pijacama i tržnicama sve više nalazi voće i povrće iz uvoza. Ovo posebno zabrinjava jer su u pitanju vrste koje uspjevaju na ovim prostorima i nema potrebe za njihovim uvozom. Pored svega, uvozni poljoprivredni proizvodi jeftiniji su od domaće uzgojenih. 

Na primjer, mladi krompir iz Egipta ima cijenu od 1,80 do 2.00 KM dok ovo povrće u Hercegovini košta  2,50 - 3,00 KM.

Ova sezona bi mogla biti dobra

Kada je o voću riječ, jagoda se uvozi iz Albanije i ima cijenu od oko 5,5 KM dok domaća, na banjalučkoj pijaci košta i do 8 KM, navodi  poljoprivreda.ba. 

"Već neko vrijeme uvozimo mladi krompir iz Egipta i to i prije nego što se domaći pojavi na tržištu. Postavlja se pitanje zašto je uvozno jeftinije od našeg, a doprema se iz daleka, troškovi su veći i nema razloga da košta manje. Moguće je da njihove proizvođače podržava država pa zbog toga ostvaruju i konkurentniju cijenu", objašnjava Brane Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske. 

Kada je u pitanju ova proizvodna godina, ponuda bi mogla biti bolja jer su povrtari u RS zasijali pod povrćem veće površine.

Podsticaji isplaćeni na vrijeme

Kako kaže, posijano je oko 30 odsto više površina, u cilju proizvodnje većih količina hrane. U ovome su uspjeli zahvaljujući tome što je Ministarstvo poljoprivrede RS u februaru isplatilo podsticaje.

Isplaćeni podsticaji za 2019. godinu

Podsjećamo da su se zahvaljujući naporima Vlade RS prilično brzo isplatili podsticaji u ovoj godini za prethodnu. Među isplatama koje su izvršene, istaknute su premije za tov brojlera, premije za industrijsko bilje, premije za ljekovito i aromatično bilje, za sjemenska strna žita i suncokret, zaštitu zdravlja životinja, te brojne druge.

Krompir najdominantnija vrsta

Pandemija je naglasila značaj proizvodnje domaće hrane tako da bi se trebalo nastaviti sa praksom podrške naših poljoprivrednika jer u suprotnom biti ćemo kompletno zavisni od uvoza. 

Ove sezone najzastupljenije povrtarske vrste su krompir, luk, kupus, lubenica, paprika, a srazmjerno i svo ostalo povrće. 

Zahtjevaju isplatu poticaja - vrijeme je za proljetnu sjetvu

Iz ovog Udruženja ističu potrebu za intenziviranjem plasteničke proizvodnje, ali i prerađivačkog sektora. 

Povrće je u RS posijano na ukupno 19.028 hektara dok se potencijalna vrijednost ove proizvodnje procijenjuje na oko 240 miliona KM. 

U strukturi sjetve dominantan je krompir, čija je sjetva planirana na 10.475 hektara ili 500 ha više nego u 2019. godini.