Što je svjesno jedenje i kako utječe na klimu?

Svjedoci smo, posebno posljednjih dana, kako klimatske promjene drastično mijenjaju prirodu, njezin okoliš, uslove u kojima bi nakon ekoloških katastrofa kakve još uvijek traju u Australiji, ljudi trebali uzgajati voće, povrće, životinje - baviti se poljoprivredom. 

Prema izvješću UN-a, imamo još samo 12 godina, do 2032., da zaustavimo klimatsku krizu koja ugrožava Zemlju. 

Svatko od nas može napraviti male pomake u svakodnevnom životu, posebno kada je riječ o hrani. 

Prisjetimo se samo blagdanskog obilja kada se na našim trpezama nađe hrane koja bi mogla nahraniti ne jednu, nego pet obitelji. I u davna vremena se za blagdane uživalo u obilju, ali samo za blagdane. U svim drugim dijelovima godine ljudi su živjeli skromno i ništa se nije bacalo. 

Vrijeme je da počnemo razmišljati o hrani na drugačiji način jer se upravo kod proizodnje hrane troši jako puno resursa i ostavlja velik ugljični otisak. 

Planirajte kupovinu 

Istraživanja pokazuju da u svijetu čak devet posto naše hrane završi u kanti. Zamislite to ovako - uzmite veknu kruha, odrežite desetinu i odmah bacite u kantu. Želite li da kruh zaista tako završi? To je čak 34 kg hrane po osobi godišnje, upozorava freshplaza. Taj gubitak hrane iznosi oko 1,5% ukupne godišnje emisije stakleničkih plinova po osobi.

U BiH svaki dan bacimo oko 500 tona hrane?

Zbog toga planirajte. Ako vidite da nećete uspjeti sve pojesti prije nego što će se nešto pokvariti - zamrznite. Ili još bolje, ne kupujte previše hrane koja će se na kraju pokvariti i koju ćete baciti. 

Više povrća, manje mesa

Jedite više povrća, orašastih plodova, sjemenki, a manje mesa i mliječnih proizvoda. Sve češće čitamo kako upravo intenzivna proizvodnja mesa i mlijeka na velikim farmama u svijetu utječe na atmosferu, a onda i klimu. Ne mora meso biti svaki dan na tanjuru, dovoljno je dva do tri puta tjedno. Neka to bude meso domaćih proizvođača.

Kad krava postane crpilište mlijeka i traka za proizvodnju telića - nastupa veganstvo

Mahunarke kao što su grah, grašak, leća, slanutak bogate su i bjelančevinama i kalorijama pa se ne morate brinuti da ćete biti gladni. Tu su orašasti plodovi kao što je orah, lješnjak, badem pa onda sjemenke suncokreta, bundeve i slično. Ne morate posezati za egzotikom - sve što nam treba nudi naše podneblje. 

Ne bacajte hranu bezveze

Pogled na rok trajanja na ambalaži vam sugerira da je hrana pokvarena i da je najbolje da ju bacite. Prije nego što će završiti u smeću, provjerite je li to zaista tako. Naznačeni datum pokazuje do kada je najbolje hranu upotrijebiti, ali to većinom ne znači da je zaista taj dan određena hrana prestala valjati. To se posebno odnosi na procesuiranu hranu kao što je tjestenina, žitarice, konditorski proizvodi, konzerve i slično. Iako, trebalo bi jesti što manje takve hrane. 

7 najčešćih vrsta voća i povrća koje završe u otpadu - što mogu učiniti trgovci u maloprodaji

Oprezan treba biti sa mesom, mesnim prerađevinama, jajima, gljivama. No, prije nego što ćete baciti, provjerite nije li hrana još uvijek dobra. 

Kupovati sezonsko i domaće

Danas nam se u marketima nudi sve i svašta. U pola zime imamo i paradajza i tikvica, grožđa, egzotičnog povrća kao što je avokado, kaki jabuka, papaja... No, ako želite razmišljati ekološki, kupovat ćete sezonsko voće i povrće, hranu od domaćih proizvođača koja nije morala preputovati pola svijeta da bi došla na vaš tanjur. Znate li da je avionski promet jedan od najvećih zagađivača kada je riječ o prijevoznim sredstvima. A taj avokado nije sam doletio iz Meksika. 

Nosite svoje kese

Kada je riječ o kupovini hrane, posebno na pijacama i marketima - ne razmišljamo koliko kesa potrošimo samo dok kupimo voća i povrća za čitavu sedmicu. Zato nosite svoje kese - čak i one male, tanke za pojedinčano povrće. Važno je da na sebi nemaju nikakav kod koji će zbuniti blagajnicu. Osim toga, za neko voće i povrće ne morate ni uzeti vrećicu. Papirić sa cijenom i kodom možete direktno zalijepiti na kupus, banane i sl. U veliku kupovinu ponesite dovoljno platnenih torbi u koje će stati sve što ste kupili i uvijek ih nosite sa sobom.

Dakle, pametna kupovina, manje mesa i više povrća, ne bacati bezrazložno, kupovati domaće i nositi svoje vrećice - samo s ovih pet odluka možete pozitivno utjecati na našu klimu.