• Bacanje hrane
  • 10.12.2018. 12:30

U BiH svaki dan bacimo oko 500 tona hrane?

Istovremeno svaki peti stanovnik BiH živi ispod granice siromaštva.

Foto: WikimediaCommons/Foerster
  • 198
  • 32
  • 0

Bacanje hrane svjetski je problem koji dostiže razmjere kakve, vjerujemo, nitko nije očekivao. Istraživanja pokazuju su da se oko devet miliona tona hrane godišnje (10% od ukupne količine bačene hrane u EU) baci iz razloga povezanih s oznakama trajnosti prehrambenih proizvoda. 

Milioni tona hrane se baca, a sve je više siromašnih i gladnih

Još više razočarava i zabrinjava podatak da se ovakav trend događa i u našoj zemlji. Naime, na deponijama BiH svaki dan završi oko 500 tona hrane - iz istog razloga kao i u zemljama EU, ili pak zbog viška u ugostiteljskim objektima i pekarama, navode Nezavisne.

Svaki peti stanovnik BiH ispod granice siromaštva  

"Velike količine hrane završavaju na deponijama u gradovima širom BiH. Ta loša pojava zabrinjava, jer podaci UNICEF-a ukazuju da svaki peti stanovnik BiH živi ispod granice siromaštva", rekli su u Ombudsmanu.

U Kantonalnom preduzeću KJKP "Rad" d.o.o. Sarajevo kažu da se kod njih na deponiji iz dana u dan mogu vidjeti sve veće količine bačene hrane.

"U prosjeku dnevno prikupimo 600 tona otpada, a od 12 do 15 odsto su ostaci hrane. Hrana kojoj je istekao rok trajanja adekvatno se uništava. Pošto se velike količine hrane odbacuju, naše preduzeće poduzima aktivnosti na podizanju svijesti o selektivnom odlaganju otpada i edukaciji stanovništva", rekli su u ovom komunalnom preduzeću.

Potrebno podizanje svijesti građana

U Regionalnoj deponiji Banjaluka "Depot" kazali su da je teško utvrditi tačne količine hrane koje završe na deponijama, jer ona koja potiče iz domaćinstva dolazi izmiješana sa komunalnim otpadom, ali da se te količine od ukupnog otpada kreću od jedan do dva odsto. "Na godišnjem nivou uništi se oko 500 tona proizvoda iz prehrambene industrije sa isteklim rokom upotrebe", rekli su u tom preduzeću.

7 najčešćih vrsta voća i povrća koje završe u otpadu - što mogu učiniti trgovci u maloprodaji

Građani smatraju da je pored povećanja svijesti, potrebno i da se donesu određeni zakoni kojim bi se taj problem trajno regulisao.

"Namirnica kupujem onoliko koliko mi treba i na taj način vodim računa da što manje bacim hrane. Smatram da bi sva hrana koja je blizu isteka roka trajanja trebalo da bude donirana siromašnima, a ne da se čeka da joj istekne rok pa da bude uništena", kaže Slađana P. iz Banjaluke.

EFSA olakšala doniranje hrane malim trgovcima u EU

"Na putu od mjesta proizvodnje do mjesta konzumacije dosta se hrane kvari, koja se mora baciti. Isti je slučaj nedozvoljene trgovine i uvoza, zbog nedostatka propisa, zbog čega često ispravna hrana završava njenim uništavanjem", rekli su u Ombudsmanu za zaštitu potrošača u BiH.

U Agenciji za bezbjednost hrane BiH ističu da potrošači mogu znatno uticati na smanjenje otpada od hrane, te da bi trebalo nastojati hranu uvijek kupovati planski, te čuvati na odgovarajućim temperaturama kako bi se produžile svježina i trajnost.


Tagovi

Bacanje hrane Siromaštvo Hrana Rok trajanja proizvoda Selektivno odlaganje Otpad


Autorica

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Šumska jagoda #wildstrawberry