Radnici u klaonicama najteže pogođeni koronavirusom? Rade i bolesni

Koronavirus je najteže pogodio klaonice i to u velikom broju zemalja širom svijeta uzrokujući probleme koji mogu imati dugoročne posljedice na sisteme snabdjevanja hranom. Najteže je pogođen SAD gdje je virus ušao u čak 180 klaonica i fabrikama za preradu mesa. Međutim, i ostale zemlje poput Irske, Španije, Australije, Njemačke, Brazila, Kanade i Velike Britanije bore se s istim problemom.

"Razlozi epidemije su kombinacija teških radnih uslova, radne snage koju često čine inostrani radnici koji žive u montažnim kućicama smještenim preblizu jedna drugoj, ali i činjenica da su fabrike ostale otvorene tokom najveće krize izbijanja virusa“, rekao je za theguardian Ben Lilliston s Instituta za poljoprivredu i trgovinsku politiku ističući da je situacija postala haotična.

Veliki pogoni su legla zaraze

Problemi su najveći tamo gdje dominiraju velike kompanije. Naime, mnogi mali klaonički pogoni su zatvoreni zbog velikih postrojenja koja zapošljavaju hiljade radnika, a to je dovelo do uskog grla u američkom agrobiznisu kako je situaciju komentarisao jedan kritičar.

Kratkoročno, ovo uzrokuje nestabilnost u lancu snabdjevanja i paničnu kupovinu mesa u SAD-u, ali podsjećamo i eutanaziju miliona životinja. Takođe, u pitanju je i zdravlje radnika.

Eutanaziraju svinje jer je prerađivačka industrija prestala s radom?

Dugoročno, problemi će pokrenuti pitanja stabilnosti i nedostatka otpornosti u trenutnom sistemu kojim dominira nekoliko međunarodnih kompanija poput Cargilla, JBS-a, Tysona i Smithfielda.

Radnicima davali bonuse samo da nastave s radom

Više od 3.000 američkih radnika u mesnoj industriji pozitivno je na COVID-19, a najmanje njih 44 je umrlo, stoji u priopćenju sindikata za mesnu industriju. Poteškoće s poštivanjem fizičke udaljenosti, loši higijenski i teški životni uslovi radnika doveli su do katastrofe u klaonicama širom svijeta. Radnici su išli na posao, iako su se osjećali loše, zbog straha od ekonomske nesigurnosti. Nekima je ponuđen i bonus od 500 dolara samo da nastave raditi.

Zatvoreno je tek oko 20 takvih objekata u SAD-u, a Udruženje za hranu i radnike pozvalo je Trumpovu administraciju i mesne kompanije poput Tyson Foods Inc i JBS-a da učine više kako bi zaštitili radnike od bolesti. 

Problemi i u ostatku svijeta

Podsjećamo i Njemačka je zbog izbijanja virusa u klaonicama pooštrila pravila rada, a zabraniti će rad u pakirnicama mesa koje angažuju radnika preko agencija za zapošljavanje. Naime, u tamošnjim je klaonicama prijavljeno više od 600 slučajeva oboljenja, a pandemija je izazvala oslanjanje prehrambene industrije na rad inostranih radnika, posebno iz Rumunije, ali i migranata.

Zbog teških uslova rada u klaonicama Njemačka pooštrava pravila

U Kanadi je potvrđeno 949 slučajeva u Cargillovoj fabrici u Alberti, u Australiji su zbog 70 zaraženih zatvorili pogon Cedar Meats u Melbourneu kako bi sve prostorije očistili od virusa. U Brazilu se zaraza proširila u devet pogona, a virusu je izloženo više od 16.000 radnika. U Irskoj je zaraženo 560 radnika, a u Španiji se nisu mogli složiti oko broja - prvi serološki testovi su pokazali da je riječ o 200 ljudi dok su obavljeni i naknadni testovi na još 284 radnika.

Trenutak za prekretnicu

"Vidimo rezultate konsolidacije mesne industrije i vertikalne integracije usmjerene na povećanje profita kroz visoku produktivnost i niske plate bez obzira na učinke“, izjavila je sociologinja Mation Nestle te nadodala kako u toj radnoj filozofiji radnici nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu ni na bolovanje te da je to sada došlo na naplatu.

Šta je prehrambeni nacionalizam i hoće li dovesti do nelojalne konkurencije?

Megakompanije kao što su Cargill, JBS, Tyson i BRF tvrde da čine sve što mogu kako bi se popravila situacija. JBS je zaposlio epidemiologe, BRF plaća konsultante koji će ih savjetovati šta im je činiti, a Tyson je odlučio nagraditi djelatnike sa 120 miliona dolara bonusa zahvalnosti.

"Ovo je trenutak za prekretnicu. Ako ste ikad poželjeli vrijeme u kojem su održivi prehrambeni sistemi bili zamislivi, u kojima ste radnu snagu bili spremni uključiti u trajnu transformaciju ... sada je trenutak za to.", rekao je za france24 Raj Patel, profesor sa Univerziteta u Texasu i stručnjak za globalni prehrambeni sistem.