Najbolje ide uz uštipke, pečeni krompir i suho meso, a može i za pitu. No, kako je riječ o skupljem proizvodu mnogima je žao potrošiti je za sirnicu.
Gdje se sve proizvodi basa teško je utvrditi, ali je jasno da nije riječ o velikom broju država. Ovaj svježi, kremasti sirni namaz sa specifičnim mirisom i okusom, prema nekim izvorima porijeklo vuče čak s Kavkaza, a kod nas je poznata petrovačka i lička basa.
U okolini Bosanskog Petrovca, desetak domaćinstava čuvaju od zaborava ovaj porodični proizvod, čiji recept se u Krajini prenosio s koljena na koljeno. Iako ih ima različitih, jer svaka domaćica ima neku malu foru, osnovni koraci su isti i svi su u jednom složni - tajna je u dobrom mlijeku.
"Kada mlijeko do uskuhavanja, zalijeva se surutkom i dobije se gruda, koja se onda miješa sa skorupom. Tako pripremljena smjesa ide u frižider, a čuva se i u zamrzivačima, kad kada se odledi pa ponovo zaledi ne mijenja svoja svojstva", otkriva nam Lela Mandić iz Bosanskog Petrovca i dodaje kako je riječ o specifičnom proizvodu, koji ima i ljekovita svojstva - fantastična je za probavu.
Ovaj seljački proizvod najbolji je uz uštipke, pečeni krompir i suho meso, a može i za pitu. No, kako je riječ o skupljem proizvodu mnogima je žao potrošiti je za sirnicu. "Jedino za neku ekskluzivnu", nadovezuje se naša sagovornica istakavši da basu na Mostarskom sajmu prodaje po cijeni od 18 KM za kilogram.
Ovdje je ispred Udruženja "Petrovački sirac i basa" koje već šestu godinu izlaže svoje proizvode u okviru ovog privrednog događaja. Nikada, priča nam Lela, nisu dočekali kraj sajma jer uglavnom sve rasprodaju prije njegovog zatvaranja.
"Pravimo i tvrdi sir, sa paprikom, bijelim lukom, srijemušom, ali nažalost sve manje količine, jer mladi odlaze sa sela, sve je manje ljudi, pa i stoke", dodaje naša sagovornica i ističe da njihovi članovi drže ukupno 50-tak krava.
Omladina razgrabila Božin afrodizijak, pripremljen za penzionere
Sireve prave po staroj tehnologiji sa svrdlovima, te ih odlažu u specifičnim drvenim ili rosvajdnim kalupima.
"Kada ih povadimo iz kalupa, stavljamo ih na propuh na stalažama u tamnim prostorijama. Vremenski treba jedno 10-15 dana da sazri uz stalno okretanje", pojašnjava nam.
Na stolu je i buđavi sir, što prema riječima ove domaćice kod mnogih još uvijek izaziva sumnju i ne usuđuju se probati ga. Za ovaj proizvod, u svijetu poznatiji kao plavi sir, potrebno je i dvije godine. Buđ stvaraju bakterije koje vremenom stare i tako utiču na njegove odlike i daju mu plavu nijansu.
"To je plemenita buđ, ima onih kojima je najdraži, u svijetu su vrlo skupi, a kod nas još uvijek malo skeptično gledaju na njega, ali kada ga probaju oduševe se", ističe Lela priznavši da je i sama u početku bila sumnjičava.
Inače kilogram tvrdog petrovačkog sira košta 20 KM na sajmu. U njemu je malo soli, pa je riječ o pravom porodičnom proizvodu koji bez problema mogu jesti i djeca.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
Rodoč bb,
88000 Mostar,
Bosna i Hercegovina
tel: +387 36 350 194,
e-mail: info@mostarski-sajam.com
web: http://www.mostar-fair.com/